Tko je taj čovek?: Izvještaj o jednoj mogućnosti – roman koji nas vraća u Minhen 1923.

Autor nas vodi u Minhen 1923. godine – u vreme inflacije, političkog haosa i govornika iz mračnih pivnica koji tek ulaze u orbitu budućih zločina. U toj atmosferi pojavljuje se misteriozni Amerikanac, možda novinar, možda filmski snimatelj, koji zna šta će se dogoditi i suočava se sa pitanjem: može li istorija da se zaustavi pre nego što krene njen najmračniji tok?

Kada smo pročitali roman Tko je taj čovek?: Izvještaj o jednoj mogućnosti Borisa Dežulovića, ostali smo sa utiskom da pred sobom nemamo samo fikciju, već i ogledalo istorije. Autor nas vodi u Minhen 1923. godine – u vreme inflacije, političkog haosa i govornika iz mračnih pivnica koji tek ulaze u orbitu budućih zločina. U toj atmosferi pojavljuje se misteriozni Amerikanac, možda novinar, možda filmski snimatelj, koji zna šta će se dogoditi i suočava se sa pitanjem: može li istorija da se zaustavi pre nego što krene njen najmračniji tok?

Roman ne nudi bekstvo u alternativnu prošlost, već otvara dilemu o moralnoj odgovornosti. Dežulović ne piše da bismo se opustili, nego da bismo se zapitali. Njegov pripovedački glas, istovremeno dokumentaristički i literaran, vodi nas kroz jedno od najtežih pitanja evropske istorije: šta je trebalo da se dogodi da totalitarizam ne nikne?

Zašto ovaj roman ostavlja snažan utisak?

  • Autentičan istorijski okvir – Vajmarska Nemačka prikazana je kroz prizmu haosa, gladi i političkih prevrata.
  • Moralna dilema – pred nama je pitanje koje se tiče svake generacije: ako znamo šta sledi, da li je moguće sprečiti zlo?
  • Spoj satire i ozbiljnosti – tekst je mračan, melanholičan, ali i ironičan na način koji tera na razmišljanje.

Da bismo bolje razumeli ovaj roman, vredi podsetiti se ranijih knjiga Borisa Dežulovića, jer se kroz njih jasno vidi kako se njegov stil razvijao:

  • Christkind (2003) – roman o putniku kroz vreme čiji je zadatak da ubije malog Hitlera.
  • Jebo sad hiljadu dinara (2005) – satirični roman o ratu u Bosni i Hercegovini.
  • Pjesme iz Lore – zbirka poezije, kasnije prevedena i na nemački (Gedichte aus Lora).
  • Esejističke i publicističke knjige: Poglavnikova bakterija, Ugovor s đavlom, Crveno i crno, Rat i mir, Razgovori sa Smojom, Diego Armando i sedam patuljaka, Summa Atheologiae.

Svaka od ovih knjiga pokazuje da Dežulović ne beži od teških tema i da uvek bira da provocira, propituje i otvara nelagodna pitanja.

Tko je taj čovek?: Izvještaj o jednoj mogućnosti Borisa Dežulovića nije roman koji samo pripoveda o prošlosti – on nas tera da mislimo o sadašnjosti. Pitanje koje pokreće ne tiče se samo istorije, već i nas: da li smo spremni da prepoznamo trenutke kada istorija ponavlja svoje najmračnije obrasce?

Ovaj roman ostaje sa nama i nakon poslednje stranice, kao podsećanje da književnost ne mora da bude utočište – ona može biti i upozorenje.

Prijavite se za Newsletter