PRVA BIBLIOTEKA NA MESECU

Dok smo se mi ovde na Zemlji radovali buđenju još jednog proleća, na Mesec je putovala prva biblioteka. Lunarni modul Berešit (hebrejski naziv za Knjigu postanja), trebalo je da se 11. aprila spusti na površinu Zemljinog satelita. Arhi-lunarna biblioteka je prva privatna misija na Mesec koju je lansirao izraelski neprofitni startap SpejsI El koristeći raketu kompanije Spejs Iks, a celokupni projekat podržalo je više, privatnih finansijera i zvaničnih institucija, uključujući i izraelsku svemirsku agenciju.
27.04.2019.
prva biblioteka na mesecu

Dok smo se mi ovde na Zemlji radovali buđenju još jednog proleća, na Mesec je putovala prva biblioteka. Lunarni modul Berešit (hebrejski naziv za Knjigu postanja), trebalo je da se 11. aprila spusti na površinu Zemljinog satelita.

 

Pored naučnih instrumenata, nosio je i uređaj koji oblikom podseća na običan DVD, a sastoji se od dvadeset i pet niklovanih diskova debljine četrdeset mikrometara na kojima je sačuvano oko trideset miliona stranica koje pokrivaju razne oblasti ljudskog znanja – ogromna arhiva fotografija, čitava Vikipedija na engleskom jeziku, kao i zabeleške o Holokaustu i izraelska deklaracija nezavisnosti. Takođe one sadrže ključ za dešifrovanje čak pet hiljada jezika i milijardu i po međusobno prevedenih reči. Svi tekstovi mogu da se pročitaju korišćenjem uveličavajućih stakala, dok se desetine hiljada fotografija mogu posmatrati korišćenjem mikroskopa.

 

Arhi-lunarna biblioteka je prva privatna misija na Mesec koju je lansirao izraelski neprofitni startap SpejsI El koristeći raketu kompanije Spejs Iks, a celokupni projekat podržalo je više, privatnih finansijera i zvaničnih institucija, uključujući i izraelsku svemirsku agenciju. Neprofitnoj organizaciji koja je u Berešit uključila Lunarnu biblioteku, ovo nije prvo učešće u sličnim projektima rasejavanja ljudskog znanja. Prošle godine kompanija Spejs Iks je u svemir poslala električni automobil Tesla Roudster, a u njemu čuveni roman Zadužbina Isaka Asimova, jedno od najvažnijih dela naučne fantastike.

 

Planirano je da se biblioteka ne vraća na Zemlju. Modul Berešit, a sa njim i biblioteka, ostali bi zauvek na Mesecu. Naučnici uključeni u projekat smatraju da uređaj na kojem su podaci pohranjeni može da izdrži ekstremne uslove i da je skoro sigurno da bi neko živo biće, moguće i čovek (ako dotle preživi), za milijardu godina moglo da pronađe savršeno očuvane informacije koje je za sobom ostavila naša civilizacija.

 

Nažalost, prizemljivanje lunarnog modula nije uspelo, ali stručnjaci ne gube nadu da će se u vrlo bliskoj budućnosti na Mesecu ipak naći i prva svemirska biblioteka.

Podelite: