Pet pisaca koji su patili od mentalnih bolesti

Prva istraživanja koja povezuju kreativnost sa mentalnim bolestima sprovedena su 1987. godine, kada su uočeni češći bipolarni poremećaji kod ljudi koji se bave nekom vrstom umetnosti. Deset godina kasnije, dr Arnold Ludvig sa Univerziteta u Kentakiju, razvio je ovu teoriju.
23.03.2020.
pet pisaca koji su patili od mentalnih bolesti

 

U novije vreme istražuje se veza neuroloških sličnosti mentalnih bolesti i stvaralačkog uma. Iz istraživanja se vidi da su, konkretno šizofrenija i bipolarni poremećaj, fokusirani unutar frontalnog režnja mozga. Devijantna aktivnost u frontalnom režnju verovatno će uzrokovati da osoba uspostavi određene veze – iste vrste veza koje se često nalaze u poeziji i drugim oblicima kreativnog pisanja.

Dr Džejms Kaufman je 2002. godine sproveo retrospektivnu studiju od 1629 pisaca, koja je pokazala da pesnici konkretno, mnogo pre nego drugi pisci, imaju neku vrstu mentalne bolesti. Ta veza između kreativnosti i mentalnih bolesti često se naziva Efektom Sivije Plat.

Izdvajamo pet pisaca koji su patili od mentalnih poremećaja.

SILVIJA PLAT

Još za vreme studiranja, Silvija Plat je hospitalizovana zbog depresije i lečena šok terapijom. O ovom periodu ona je pisala kao periodu potpunog mraka i očaja.

Više puta je pokušala da se ubije, dok zaista nije i uspela 1963. godine. Iste godine, ona se žalila lekarima, a njen doktor prepisao joj je antidepresiv i ustanovio dijagnozu kliničke depresije.

Među prijateljima je bila poznata po čestim promenama raspoloženja i impulsivnom ponašanju. Svaka sitnici je mogla da je baci u potpuni očaj.

Njena poezija se bavi upravo temama samoubistva, samozavaravanja i disfunkcionalnosti, koje su bile njeno celoživotno lično iskustvo.

EZRA PAUND

Posle hapšenja od strane italijanskih partizana i optužbe za izdaju i širenje fašističkih ideja tokom rata, Ezra Paund je smešten u specijalnu bolnicu za umobolne kriminalce. Tu je proveo trinaest godina života i dijagnostikovan mu je narcistički poremećaj ličnosti. Iako se po sebi ovaj poremećaj ne smatra glavnom mentalnom bolešću, verovatno je u mnogome uticao na veliki deo njegovog stvaralačkog dela i samo ponašanje. Bio je poznat po svojoj iskrenosti i buntovničkom duhu.

Paundu je dijagnostikovana i šizofrenija, iako je diskutabilno da li je zaista bilo tako.

LAV TOLSTOJ

Primetniji znaci depresije Tolstoja nisu pogodili do njegovih srednjih godina, kada se bolest ispoljila u svom punom jeku. Razmišljao je o celibatu, doveo u pitanje svoja verska uverenja i počeo da deli svoje posede, kako bi mogao da živi kao seljak.

Ruminacija, kao osnova depresivnog poremećaja, odgovorna je za razvoj njegovih ideja o filozofiji, životu i umetnosti.

Iako je sebe smatrao slabićem jer nije pronalazio hrabrosti da se ubije i prošao kroz mrak kakav takva vrsta bolesti nosi, on je na kraju pronašao Boga i tako nadvladao svoju bolest.

VIRDŽINIJA VULF

Prvi susret sa depresijom Virdžinija Vulf je iskusila sa svojih petnaest godina, a borba je trajala čitavog njenog života. Bila je i hospitalizovana, ali ni to nije pomoglo njenom izlečenju. Njenu kreativnost često su ometale promene raspoloženja, nesanica, migrene, kao i vizuelne i zvučne halucinacije. Na žalost, kada više nije mogla da izdrži, počinila je samoubistvo 1941. godine.

ERNEST HEMINGVEJ

Depresija, bipolarni, granični i narcisoidni poremećaj ličnosti, a kasnije i psihoza, udružili si se u stvaranju pravog pakla za Hemingveja. Umesto da potraži pomoć lekara, on se okrenuo alkoholu, bavio se sportom i mnogim rizičnim aktivnostima. Njegovo mentalno, ali i fizičko zdravlje, pre svega izazvano alkoholizmom, toliko se naglo pogoršalo u poslednjim godinama njegovog života, da je on prihvatio lečenje elektrošokovima 1960. godine. Hemingvej je izvršio samoubistvo 1961. godine.

Polemika o postojanju veze između kreativnosti i mentalnih bolesti traje i danas. Dok jedni smatraju da ne postoje pravi dokazi za to, drugi navode brojne primere koji ovu vezu potkrepljuju.

Podelite: