MOJA BORBA 6, Karl Uve Knausgor

Zbog čega je Knausgor svoju šestotomnu autobiografsku senzaciju nazvao baš ,,Moja borba” konačno postaje jasno u njenoj, tipično za pisca drskoj završnici.
16.01.2020.
moja borba 6, karl uve knausgor

Zbog čega je Knausgor svoju šestotomnu autobiografsku senzaciju nazvao baš ,,Moja borba” konačno postaje jasno u njenoj, tipično za pisca drskoj završnici. Na kraju eseja od 450 stranica o Hitleru i Holokaustu (što je gotovo polovina cele knjige), pisac iznosi jednostavnu tvrdnju koja sumira suštinsku poruku čitavog opusa: Ja sam ti.

Njegovo ispitivanje najveće katastrofe koja je zadesila čovečastvo i najomraženijeg čoveka u istoriji frustrirajuće je, rastegnuto i gotovo adolescentsko, ako se u obzir uzmu zaključci koje donosi. Pisac koji se toliko trudio da nas potopi u kipuću vodu našeg unutrašnjeg života sada kontemplira nad brisanjem šest miliona duša s lica zemlje i rizikuje razmišljanjem o tome da li je njegova trauma iz detinjstva nalik onoj koju je preživeo Firer.

Kao i u prethodnih pet knjiga, Knausgorov otac i njegova smrt izazvana alkoholizmom – opisana na početku serijala tako da izaziva mučninu – lebdi nad skoro svakim poglavljem. U najdirljivijem pasusu knjige, gotovo na samom kraju, Knausgor će konačno označiti svog oca kao uzrok borbe u koji je čitalac uvučen – opsesije smrću i gubitkom, samopovređivanja, tihe svakodnevne patnje. ,,Moja borba” je, zajedno sa serijalom ,, Patrik Melrouz” Edvarda St. Obina, umnogome doprinela portretisanju trauma iz detinjstva koje doživljavaju muškarci u specifičnom vremenu. Da li je ,,Ja sam ti” od ikakve koristi za sina? To je pitanje koje postavljaju ove knjige.

Dobar deo završnice ,,Moje borbe” bavi se cenom transparentnosti s kojom je autor opisao očevu užasnu smrt koja je bila tema prve knjige. U njoj pisac opisuje jezive pojedinosti kao u nekoj epizodi kriminalističkih serija – on i njegov brat su primorani da ribaju kuću u kojoj je otac pronađen, u lokvi krvi, okružen flašama.

U šestoj knjizi brat njegovog oca, Gunar, preti da će zaustaviti objavljivanje materijala i Knausgora optužuje za ,,verbalno silovanje”. Mučenje u vidu suočavanja s onima o kojima je pisao i borbe s novinarima opisano je uz, sada već specifičnu, radikalnu intimnost uronjenu u banalnost svakodnevnog života, brigu o deci i ženi koja, u poslednjem delu serijala, boluje od bipolarnog poremećaja.

Čitalac je uvučen u unutrašnje konflikte u priči, izazvan da oseti empatiju. Iznova i iznova, Knausgor dodaje nešto od fundamentalne važnosti za književnost, umetnost i život. Individualno ja je, kaže on, ,,nešto sasvim izvan onoga što svi vide kada im se predstavljamo; to je nešto unutar onoga što se vidi, prepuno misli i emocija kojima niko nema pristup, to je unutrašnji život koji se razvija od rođenja do smrti”. Smelo izrečena očigledna istina zbog koje će ove knjige biti dugo čitane.

 

Izvor: independent.co.uk

Podelite: