Mario Vargas Ljosa, BURNA VREMENA

Burna vrenena je novi roman koji je Mario Vargas Ljosa, dobitnik Nobelove nagrade, napisao o državnom udaru 1954. godine, a koji je skinuo sa vlasti Jakoba Arbensa, dotadašnjeg predsednika Gvatemale. Za razliku od nekih prethodnih, ovaj roman je više usredsređen na prikaz političke i istorijske perspektive, nego na samu umetnost naracije.
27.08.2020.
mario vargas ljosa, burna vremena

 

Burna vremena su roman lak za čitanje, stilski i jezički jednostavan. Ljosa je želeo da suštinska tema dominira u odnosu na strukturalnu složenost koja je bila očigledna u njegovim drugim knjigama. Ono što je on pre svega želeo ovom knjigom jeste da pokaže kako su Sjedinjene Američke Države, pod okriljem boljeg života i modernizacije Gvatemale, uvodeći demokratiju u dotadašnji komunistički režim, zapravo napravile ozbiljnu grešku podržavajući velike korporacije na štetu ogromne većine stanovnika Gvatemale.

Sjedinjene Države i neki istoričari pokušavaju da invaziju na Gvatemalu 1954. godine prikažu kao još jednu borbu tokom hladnog rata, a koji je za cilj imao da spreči Sovjetski Savez da se učvrsti u Americi. Iako poznat po svojim liberalnim stavovima i svom velikom protivljenju socijalizmu i međunarodnom komunizmu, autor ovde kritikuje vladu SAD-a da je izdala svoje demokratske principe i samu svoju suštinu kada je srušila vladu Huana Jakoba Arbensa. Zapravo, ovaj roman više liči na postavljanje političke pozicije nego na umetničko delo koje menja tok latinoameričkog narativa.

Drugo poglavlje knjige posvećeno je kompaniji United Fruit i njenom osnivaču, jednom od najmoćnijih ljudi u Centralnojn Americi tokom dvadesetog veka koji je imao kontrolu nad svim: bankama, lukama, železnicom, ogromnim plantažama banana. On je bio onaj od koga je zavisilo ko će biti na vlasti, a koga treba skloniti. Zapravo, čitavo prvo poglavlje daje uvid u istorijske činjenice i nosi naziv „Pre“, koji otvara vrata ostatku romana koji već predstavlja fikciju.

Ovde ćemo upoznati ženski lik Martite Borero Para kao Mis Gvatemale. Na početku romana ona je mala devojčica, zatim mlada žena, a potom odrasla osoba koja ima dosta odnosa sa političarima i drugim moćnim muškarcima. Na kraju, ona je starija žena, a sam roman se u poslednjem poglavlju završava intervjuom sa autorom Ljosom i nosi naziv „Posle“. Između „Pre“ i „Posle“ se nalaze 32 poglavlja koja sadrže priču o američkoj invaziji na Gvatemalu.

Posmatrajući sa nekog drugog aspekta, možemo reći i da je roman o tome kako muškarci zlostavljaju ženu što im dopušta njihov položaj i moć. Autor oscilira između ove dve teme – političke i teme nasilja nad ženama, toliko aktuelne u današnje vreme.

Takođe, oslikavajući stvarnost u Gvatemali sredinom prošlog veka, on se dotiče i situacije u Dominikanskoj republici i njenog diktatora Rafaela Leonidasa Truhila, istražujući ljudsku potrebu da služe takvom titaninu.

Na kraju, možemo reći da je roman Burna vremena vredno pročitati, ako ne zbog očekivane spisateljeve duboko složene naracije, onda zbog jednog pogleda na istorijska zbivanja sredinom prošlog veka i iskorišćavanje malog čoveka kako bi se sproveli ciljevi velikih korporacija.

Podelite: