Još jedan Nobel otišao u Francusku

Nobelove nagrade postoje zahvaljujući švedskom naučniku i industrijalcu Alfredu Nobelu, pronalazaču dinamita, koji je želeo da se iz njegovog fonda svake godine izdvaja novac za doprinos čovečanstvu. Ceremonija uručenja nagrada tradicionalno je 10. decembra, na dan smrti Alfreda Nobela.
07.10.2022.
još jedan nobel otišao u francusku

Francuska spisateljica Ani Erno dobitnica je Nobelove nagrade za književnost za, kako je obrazloženo, „beskompromisni" četrdesetogodišnji rad koji istražuje „život obeležen velikim razlikama u pogledu pola, jezika i klase".

Erno, koja je bila učiteljica pre nego što je postala književnica, poznata je po autobiografskim knjigama, a njena dela, među kojima Muško mesto i Ženska priča, smatraju se savremenim francuskim klasicima. Napisala je više od 30 dela, a jedna od njenih najpoznatijih knjiga, Događaj, govori o tome kako je preživela abortus 1963. godine, u vreme kada je kada je namerni prekid trudnoće bio nezakonit u Francuskoj. Filmska adaptacija ove knjige u režiji Odri Divan dobila je prošle godine Zlatnog lava na Venecijanskom filmskom festivalu.

Druge knjige Francuskinje, koja je dobila mnoge književne nagrade, takođe su posvećene događajima iz njenog života - odnosu sa ocem, o braku i romansi sa sovjetskim diplomatom, Alchajmerovoj bolesti i smrti njene majke. Profesor Karl-Henrik Heldin, predsednik Nobelovog komiteta, rekao je da je rad ove 82-godišnjake „dostojan divljenja i dugotrajan". „Hrabrošću i kliničkom oštrinom otkriva protivrečnosti društvenog iskustva i opisuje stid, poniženje, ljubomoru ili nemogućnost da sagledaš ko si", dodao je.

Erno je rođena u Normandiji, u Francuskoj, 1940. godine i dugo je smatrana za jednu od favoritkinja za Nobelovu nagradu. U konkurenciji su bili i francuski pisci Mišel Uelbek i Mariz Konde, Japanac Haruki Murakami, pesnikinja En Karson i kanadska spisateljica Margaret Atvud. Ove godine je primetno više pažnje posvećeno još dvojici dugoročno potencijalnih kandidata - nedavno napadnutom piscu Salmanu Ruždiju i ruskoj književnici Ljudmili Ulickaja, koja se protivi ratu u Ukrajini. Drugi pisac čija je kandidatura neraskidivo povezana sa ratom je Ukrajinac Sergej Žadan, čiju je nominaciju inicirala Poljska akademija nauka. Međutim, kako su naveli iz Švedske akademije, ona je nagradu dobila „za hrabrost i kliničku oštrinu kojom razotkriva korene, otuđenja i kolektivna ograničenja ličnog sećanja“.

„Usredsređeni smo na književnost i književne kvalitete, a ne na aktuelne događaje", poruka je predstavnika Nobelovog komiteta posle proglašenja.

Kako je Erno izjavila ranije, pisanje je politički čin koji nam otvara oči za društvenu nejednakost. U tu svrhu koristi jezik kao, kako ga ona naziva, „nož“ da pocepa veo mašte. Rođena je 1940. u gradiću Ivto u Normandiji, gde su njeni roditelji imali prodavnicu i kafe.

Izdavačka kuća Štrik, najavila je prevod dela ove književnice, te sa nestrpljenjem očekujemo ova izdanja.

 

Podelite: