Džejn Ostin koristila pribadače za uređivanje svojih rukopisa

Pre računarskih programa za obradu reči, lepljivih ceduljica, pravog i digitalnog korektora postojale su obične pribadače. Njih je Džejn Ostin upotrebljavala za uredničke ispravke u jednom od svojih rukopisa.
22.08.2019.
džejn ostin koristila pribadače za uređivanje svojih rukopisa

Pre računarskih programa za obradu reči, lepljivih ceduljica, pravog i digitalnog korektora postojale su obične pribadače. Njih je Džejn Ostin upotrebljavala za uredničke ispravke u jednom od svojih rukopisa. Biblioteka Bodleian u Oksfordu kupila je rukopis zaboravljenog romana Votsonovi koji je napisala Džejn Ostin. U zvaničnoj objavi biblioteke o pribavljanju romana piše: Votsonovi su prvi nacrt romana Džejn Ostin, kao i jedan od najranijih primera engleskog romana očuvanog u prvobitnom stanju pre krajnjih ispravki. Poznato je da je sačuvano samo sedam rukopisa Džejn Ostin. Rukopis Votsonovi opsežno je revidiran i korigovan, s precrtanim delovima i dopisivanjima između redova.

Na stranici koja sadrži digitalizovane rukopise Ostinove – www. janeausten.ac.uk možete dublje zaroniti u ovaj neobično zanimljv rukopis.

Uz ispisane stranice stoji napomena: Rukopis je napisan i ispravljan crnim olovnim mastilom. Stranice su ispisane urednim, ravnomernim rukopisom sa znakovima istovremenog pisanja, brisanja i revizije. Pasusi su isprekidani povremenim odlomcima značajnih međulinearnih ispravki.

Rukopis nije izdeljen na poglavlja, iako postoje neformalne podele širim razmakom i pravim linijama. Gusto ispisane stranice upućuju na to da spisateljica nije očekivala dugotrajan proces ispravljanja. Bez praznih prostora za dopisivanje i vidljivog načina uključivanja velikih ispravki ili proširenja teksta morala je pronaći druge strategije - tri zakrpe i papiriće koji su bili gusto ispisani dodatim tekstom i novim materijalom. Pričvršćivala ih je pribadačam baš na mesto na kojem bi trebalo prekriti izbrisani materijal ili gde je bilo potrebno umetanje kako bi se tekst proširio. Prema Kristoferu Flečeru, čuvaru specijalnih zbirki u biblioteci Bodleian, ovaj bodljikav način uređivanja nije bio posve nov.

Arhivari u biblioteci čak do 1617. mogu pratiti proces korišćenje pribadača kao alat za pomoć prilikom uređivanja teksta.

Podelite: