Čije rođendane slavimo ovog juna - II deo

Stigli smo do letnje ekipe, pa da vidimo kome je to rođendan uskoro!
01.06.2023.
čije rođendane slavimo ovog juna ii deo

Ernesto Sabato - „Svet ništa ne može protiv čoveka koji peva u bedi”.

Ernesto Sabato rođen je 24. juna, 1911. godine. Bio je argentinski književnik. Doktorirao je na Universidad de La Plata fiziku i filozofiju.

Spada među najznačajnije argentinske pisce. Pre književne karijere bavio se fizikom, najpre u okviru „Fondacije Kiri“, a potom i kao profesor na Univerzitetu La Plata. Nauku ostavlja 1945. godine i započinje književni rad.

Iako je veliki pisac, napisao je samo tri romana, i mnoštvo eseja. Ti romani su trilogija. Bave se problemom ludila i mračnim stanjima uma kao što su nasilje, rodoskrnavljenje, manija proganjanja, a kao najbolji primer je deo romana „O junacima i grobovima“ koji se zove „Izveštaj o slepima“. Kombinujući iskustva egzistencijalističke poetike (roman „Tunel“) sa elementima magičnog realizma („O junacima i grobovima“), te narativnim strategijama karakterističnim za postmodernu (Abadon anđeo uništenja“), Sabato je stvorio osoben, neponovljiv literarni kaleidoskop i svrstao se u red najznačajnijih pisaca druge polovine 20. veka.

 

Luiđi Pirandelo - "Ratna taktika žene je takva da i kad se odriče borbe ona ipak pobeđuje."

Luiđi Pirandelo je rođen 28.juna 1867.godine u sicilijanskom gradu Agriđentu u imućnoj porodici. Imao je srećno detinjstvo sa izuzetkom nerazumevanja i nesporazuma sa odraslima, pre svega sa ocem.

Još kao dečak je patio od insomnije i spavao svega 3 sata dnevno.

U gimnaziji postaje zainteresovan za književnost i sa 11 godina piše svoje prvo delo „Varvarin“ koje nije sačuvano.

Upisuje se na studije romanske filologije u Palermu, zatim prelazi u Rim da bi, zbog sukoba sa rimskim rektorom, bio primoran da preređu Bon gde i završava svoje studije. 1890. se zaljubljuje u izvjesnu Jenny Schulz – Lander i posvećuje joj stihove: „đavolja devojko, ti koja si za mene sve, a opet, nisi ništa“. U ovim stihovima se nazire buduća filosofija Pirandelovog dela.

Prvi značajniji književni uspeh postiže romanom Pokojni Matija Paskal koji je napisao bdijući uz paralizovanu suprugu, 1904.godine. Roman tematizuje problematiku društvene maske koja je nametnuta svakom od nas i koje se ne možemo osloboditi. Kritika mu nije naročito bila naklonjena kad je u pitanju ovaj roman, ali publika jeste. 1922. se potpuno posvećuje pozorišnom radu i to sa velikim uspehom. Putuje sa svojom trupom a njegove drame se igraju čak i na Brodveju. 1923. traži od Musolinija da bude primljen u Nacionalnu Fašističku Partiju i biva oštro napadan od strane intelektualne elite koja smatra da Pirandelo želi po svaku cenu da postane državni senator.

Po nekim biografima razlozi za učlanjenje su nacionalni interesi i borba za priznanje njegovog dela i doprinosa italijanskoj književnosti i kulturi. Priznanje dobija 1934., i to ono svjetsko, Nobelovu nagradu za književnost.

 

 

 

 

 

Tekst: Jelena, @mischiefs_journey_trough_books

Podelite: