10 knjiga za koje ljudi najčešće lažu da su ih pročitali

Kada govore o delu koje nisu pročitali čak četrdeset dva posto ljudi oslanja se na televizijske adaptacije ili sižee i skraćene verzije knjiga koje se mogu naći na internetu. Ako ste iskreni priznaćete da ste čak i vi, ponekad, u društvu slagali da ste pročitali neko poznato delo koje se smatra standardom opšte kulture.

Iako na ovaj sajt dolaze ljudi koji vole da kupuju i čitaju knjige, ako ste iskreni priznaćete da ste čak i vi, ponekad, u društvu slagali da ste pročitali neko poznato delo koje se smatra standardom opšte kulture. Razlozi uopšte nisu važni, svako od nas ima pravo da čita ono što mu se dopada i da ne potpada pod kanon koje mu nameće savremeni svet. U ubrzano moderno doba vremena je sve manje tako da je čitanje luksuz koji priuštimo sebi nauštrb nečeg drugog. I zašto biste se onda patili s nekim štivom koje vas uspavljuje?

Ali šta uraditi u slučaju da vas neko pita koji vam je omiljeni stih iz Božanstvene komedije? (Imajte u beleškama na telefonu izguglane najpoznatije citate književnih klasika)

Taktike izvrdavanja koje koristimo kako bi se drugima učinili pametnijima su mnogobrojne.

Kada govore o delu koje nisu pročitali čak četrdeset dva posto ljudi oslanja se na televizijske adaptacije ili sižee i skraćene verzije knjiga koje se mogu naći na internetu. Dosta ima onih koji su priznali da većinu knjiga koje stoje na njihovim policama nisu ni otvorili, i da im služe za ukras i sticanje dobrog utiska kod gostiju, dok tri odsto ljudi krije koje knjige i časopise zaista čita.

Najčešće nepročitani naslovi su:

1. „1984“, Džordž Orvel (nerazumljive složenice i naivni svetski poredak)

2. „Rat i mir“, Lav Tolstoj (predugi opisi borbe i previše francuskog jezika)

3. „Velika očekivanja“, Čarls Dikens (presladunjavo)

4. „Lovac u žitu“, Selindžer (koga zanima lamentiranje bubuljičavog tinejdžera)

5. „Put u Indiju“, Forester (odavno je prevaziđen žal za imperijalističkim osvajanjima)

6. „Gospodar prstenova“, Tolkin (toliko muke oko jednog prstena)

7. „Ubiti pticu rugalicu“, Harper Li (o rasizmu mogu da čitam i u novinama)

8. „Zločin i kazna“, Dostojevski (nepodnošljiva kuknjava neodlučnog ubice)

9. „Gordost i predrasude“, Džejn Ostin (previše smaranja oko ljubavi)

10. „Džejn Ejr“, Šarlota Bronte (nedostižni standard ženske principijelnosti)

Često su na ovom spisku i „Biblija“, „Odiseja“ i „Orkanski visovi“.

Knjige koje se nalaze na listi su klasici, složene i opširne knjige koje omogućavaju isticanje u društvu ili uklapanje u intelektualne krugove.

Budite hrabri, odvažite se i pročitajte neku od njih, sigurno će vam biti od koristi.

Ako već jeste uradite to opet, ko zna šta novo možete saznati.