Poznavanje jednog naroda i njegove kulture i države počinje od pojedinaca, ljudi čiji duh stremi ka nepoznatom, odnosno pobuda za ispunjenjem nekog cilja. Iz pojedinačnih poseta stranim zemljama obično se rađa, i s vremenom sve više jača, i interesovanje za odnose među njihovim narodima, pa tako, na kraju, dolazi i do uspostavljanja prvih susreta dveju država.
Istorijski odnosi između srpskog i švajcarskog naroda bili su oduvek prijateljski. Švajcarska je u XIX veku bila moderna parlamentarna demokratija i liberalna zemlja, sa razvijenim društvenim odnosima i visokom stopom razvoja. Posebno je bilo napredno više i visoko školstvo. U njenim najvećim gradovima postojali su univerziteti na kojima su studirali mnogi poznati ljudi iz sveta.Svoje istraživanje o odnosima Srba i Švajcaraca u prošlosti usmerio sam na vremenski period između 1850. i 1918. godine. Kao istoričar književnosti, znao sam da su u Švajcarskoj studirali Jovan Dučić, Jovan Skerlić, Slobodan Jovanović i mnogi drugi srpski intelektualci, pa sam prvo želeo da istražim koliko se srpskih mladića školovalo u Švajcarskoj. Pregledao sam sve polugodišnje i godišnje službene izveštaje, biltene obima do stotinak strana, sa šest najvećih univerziteta. Trebalo je brižljivo prelistati preko osamsto spomenutih knjižica. Na Univerzitetu u Cirihu pregledao sam i upisnice za oko dvesta pedeset studenata. Naposletku sam utvrdio da je do kraja 1918. na univerzitetima u Švajcarskoj studiralo preko osam stotina srpskih mladića i devojaka. Pre mojih istraživanja, o srpskim akademcima znalo se samo da je u ovoj zemlji studiralo najviše tristotinak visokoškolaca. To me je ohrabrilo, pa sam pregledao gotovo sve brojeve dnevnih listova Lozanska gazeta (Gazette de Lausanne) i Ženevske novine, koji su izlazili od 1850. do 1918. godine. Ovaj posao sam obavljao kontinuirano više godina. Oba lista izlazila su svakodnevno, izuzev nedeljom. Usput sam pregledao i manji broj raznih periodičnih izdanja – časopisa, revija i sl. Sve što sam našao, zabeležio sam, manji broj tekstova kopirao, a sasvim kratke vesti prepisao. Tako sam sakupio istorijsku građu o ratovima Srbije protiv Turaka, Bugara, Austrougara i Nemaca iz spomenuta dva dnevna lista koji su izlazili u romanskoj Švajcarskoj.
- Ko je autor knjige „ŠVAJCARCI O SRBIMA I SRBIJI U PRVOM SVETSKOM RATU 1914–1918“?
- Živko Marković
- O čemu govori knjiga „ŠVAJCARCI O SRBIMA I SRBIJI U PRVOM SVETSKOM RATU 1914–1918“?
- Poznavanje jednog naroda i njegove kulture i države počinje od pojedinaca, ljudi čiji duh stremi ka nepoznatom, odnosno pobuda za ispunjenjem nekog cilja. Iz pojedinačnih poseta stranim zemljama obično se rađa, i s vremenom sve više jača, i interesovanje za odnose među njihovim narodima, pa tako, na kraju, dolazi i do uspostavljanja prvih susreta dveju država.Istorijski odnosi između srpskog i švajcarskog naroda bili su oduvek prijateljski. Švajcarska je u XIX veku bila moderna parlamentarna demokratija i liberalna zemlja, sa razvijenim društvenim odnosima i visokom stopom razvoja. Posebno je bilo napredno više i visoko školstvo. U njenim najvećim gradovima postojali su univerziteti na kojima su studirali mnogi poznati ljudi iz sveta.Svoje istraživanje o odnosima Srba i Švajcaraca u prošlosti usmerio sam na vremenski period između 1850. i 1918. godine. Kao istoričar književnosti, znao sam da su u Švajcarskoj studirali Jovan Dučić, Jovan Skerlić, Slobodan Jovanović i mnogi drugi srpski intelektualci, pa sam prvo želeo da istražim koliko se srpskih mladića školovalo u Švajcarskoj. Pregledao sam sve polugodišnje i godišnje službene izveštaje, biltene obima do stotinak strana, sa šest najvećih univerziteta. Trebalo je brižljivo prelistati preko osamsto spomenutih knjižica. Na Univerzitetu u Cirihu pregledao sam i upisnice za oko dvesta pedeset studenata. Naposletku sam utvrdio da je do kraja 1918. na univerzitetima u Švajcarskoj studiralo preko osam stotina srpskih mladića i devojaka. Pre mojih istraživanja, o srpskim akademcima znalo se samo da je u ovoj zemlji studiralo najviše tristotinak visokoškolaca. To me je ohrabrilo, pa sam pregledao gotovo sve brojeve dnevnih listova Lozanska gazeta (Gazette de Lausanne) i Ženevske novine, koji su izlazili od 1850. do 1918. godine. Ovaj posao sam obavljao kontinuirano više godina. Oba lista izlazila su svakodnevno, izuzev nedeljom. Usput sam pregledao i manji broj raznih periodičnih izdanja – časopisa, revija i sl. Sve što sam našao, zabeležio sam, manji broj tekstova kopirao, a sasvim kratke vesti prepisao. Tako sam sakupio istorijsku građu o ratovima Srbije protiv Turaka, Bugara, Austrougara i Nemaca iz spomenuta dva dnevna lista koji su izlazili u romanskoj Švajcarskoj.
- Koji je žanr knjige „ŠVAJCARCI O SRBIMA I SRBIJI U PRVOM SVETSKOM RATU 1914–1918“?
- Istorija, politika
- Koji je izdavač knjige „ŠVAJCARCI O SRBIMA I SRBIJI U PRVOM SVETSKOM RATU 1914–1918“?
- IK Prometej
- Koji je broj strana knjige „ŠVAJCARCI O SRBIMA I SRBIJI U PRVOM SVETSKOM RATU 1914–1918“?
- 797
- Koji je povez knjige „ŠVAJCARCI O SRBIMA I SRBIJI U PRVOM SVETSKOM RATU 1914–1918“?
- Tvrd povez
- Koji je ISBN kod knjige „ŠVAJCARCI O SRBIMA I SRBIJI U PRVOM SVETSKOM RATU 1914–1918“?
- 978-86-515-2014-6
- Koje je pismo knjige „ŠVAJCARCI O SRBIMA I SRBIJI U PRVOM SVETSKOM RATU 1914–1918“?
- ćirilica
- Koja je godina izdanja knjige „ŠVAJCARCI O SRBIMA I SRBIJI U PRVOM SVETSKOM RATU 1914–1918“?
- 2022
- Da li je knjiga „ŠVAJCARCI O SRBIMA I SRBIJI U PRVOM SVETSKOM RATU 1914–1918“ trenutno dostupna za kupovinu?
- Da, knjiga je trenutno dostupna.
- Koja je cena knjige „ŠVAJCARCI O SRBIMA I SRBIJI U PRVOM SVETSKOM RATU 1914–1918“?
- Cena knjige je 2.592 rsd
Ostavi komentar