Opće pravno uređenje uvjet je slobode, jer bez njega nema jamstva za slobodu. Naime, sloboda koja nije zagarantirana nekim općim prirodnim poretkom egzistira samo prekarno pa je, kao u većini naših sadašnjih država, biljka koja uspijeva samo parazitski i koja se, prema nekoj nužnoj inkonzekvenciji, u općenitosti tolerira, ali tako, da pojedinac nikada nije siguran za svoju slobodu. Tako ne treba da bude. Sloboda ne treba da bude milost ili neko dobro koje se smije uživati samo kao zabranjen plod. Sloboda mora biti zagarantirana nekim poretkom, koji je tako otvoren i tako nepromjenljiv kao poredak prirode.
Čini se da dogmaticima nikada ni izdaleka nije palo na pamet da u znanosti, kao što je filozofija, ne vrijedi nikakva pretpostavka, naprotiv, da u takvoj upravo oni pojmovi koji su inače najobičniji i najprostiji prije svih drugih traže da se deduciraju. Tako je razlikovanje između nečega što dolazi izvana i nečega što dolazi iznutra takvo da mu, bez sumnje, treba neko opravdanje i razjašnjenje. No upravo time što ga razjašnjavam, ja postavljam regiju samosvijesti, gdje još nema tog rastavljanja i gdje su unutrašnji i vanjski svijet sadržani jedan u drugome. Tako je izvjesno da filozofija, koja sebi sama uopće čini zakonom da ništa ne pusti nedokazanim i neizvedenim, postaje idealizmom po samoj svojoj konzekvenciji, a da to, tako reći, ne namjerava.
U Sistemu je određen put apsolutnom idealizmu koji objedinjuje realizam i idealizam ranijih filozofskih sistema pa su realizam i idealizam mogući samo u pomirenju pod vidom jedne znanosti apsolutnoga idealizma. Znanstvena se relevantnost djela sastoji, prije svega, u Schellingovom stavu kako je moguć spekulativni dolazak do Apsoluta, čime se suprotstavlja Kantovoj transcendentalnoj filozofiji pa djelo svjedoči presudnom obratu u okvirima njemačkoga idealizma.
— dr. sc. Željko Pavić
Sistem transcendentalnog idealizma, temeljen na Schellingovim predavanjima na Sveučilištu u Jeni te objavljen 1800. godine, jedinstven je spoj filozofije prirode i transcendentalnog idealizma kojim je njemački filozofski romantik osnažio dotadašnji napor svojih prethodnika Kanta i Fichtea u smjeru razvoja transcendentalne filozofije te ga uzdignuo prema sintetici duhovnog i prirodnog kao jednom od najznačajnijih prinosa klasičnoj njemačkoj idealističkoj filozofiji.
— dr. sc. Goran Sunajko
- Ko je autor knjige „SISTEM TRANSCENDENTALNOG IDEALIZMA“?
- F.W.J. Schelling
- O čemu govori knjiga „SISTEM TRANSCENDENTALNOG IDEALIZMA“?
- Opće pravno uređenje uvjet je slobode, jer bez njega nema jamstva za slobodu. Naime, sloboda koja nije zagarantirana nekim općim prirodnim poretkom egzistira samo prekarno pa je, kao u većini naših sadašnjih država, biljka koja uspijeva samo parazitski i koja se, prema nekoj nužnoj inkonzekvenciji, u općenitosti tolerira, ali tako, da pojedinac nikada nije siguran za svoju slobodu. Tako ne treba da bude. Sloboda ne treba da bude milost ili neko dobro koje se smije uživati samo kao zabranjen plod. Sloboda mora biti zagarantirana nekim poretkom, koji je tako otvoren i tako nepromjenljiv kao poredak prirode.Čini se da dogmaticima nikada ni izdaleka nije palo na pamet da u znanosti, kao što je filozofija, ne vrijedi nikakva pretpostavka, naprotiv, da u takvoj upravo oni pojmovi koji su inače najobičniji i najprostiji prije svih drugih traže da se deduciraju. Tako je razlikovanje između nečega što dolazi izvana i nečega što dolazi iznutra takvo da mu, bez sumnje, treba neko opravdanje i razjašnjenje. No upravo time što ga razjašnjavam, ja postavljam regiju samosvijesti, gdje još nema tog rastavljanja i gdje su unutrašnji i vanjski svijet sadržani jedan u drugome. Tako je izvjesno da filozofija, koja sebi sama uopće čini zakonom da ništa ne pusti nedokazanim i neizvedenim, postaje idealizmom po samoj svojoj konzekvenciji, a da to, tako reći, ne namjerava.U Sistemu je određen put apsolutnom idealizmu koji objedinjuje realizam i idealizam ranijih filozofskih sistema pa su realizam i idealizam mogući samo u pomirenju pod vidom jedne znanosti apsolutnoga idealizma. Znanstvena se relevantnost djela sastoji, prije svega, u Schellingovom stavu kako je moguć spekulativni dolazak do Apsoluta, čime se suprotstavlja Kantovoj transcendentalnoj filozofiji pa djelo svjedoči presudnom obratu u okvirima njemačkoga idealizma.— dr. sc. Željko PavićSistem transcendentalnog idealizma, temeljen na Schellingovim predavanjima na Sveučilištu u Jeni te objavljen 1800. godine, jedinstven je spoj filozofije prirode i transcendentalnog idealizma kojim je njemački filozofski romantik osnažio dotadašnji napor svojih prethodnika Kanta i Fichtea u smjeru razvoja transcendentalne filozofije te ga uzdignuo prema sintetici duhovnog i prirodnog kao jednom od najznačajnijih prinosa klasičnoj njemačkoj idealističkoj filozofiji.— dr. sc. Goran Sunajko
- Koji je žanr knjige „SISTEM TRANSCENDENTALNOG IDEALIZMA“?
- Filozofija
- Koji je izdavač knjige „SISTEM TRANSCENDENTALNOG IDEALIZMA“?
- Jesenski i Turk
- Koji je broj strana knjige „SISTEM TRANSCENDENTALNOG IDEALIZMA“?
- 269
- Koji je povez knjige „SISTEM TRANSCENDENTALNOG IDEALIZMA“?
- meki povez
- Koji je ISBN kod knjige „SISTEM TRANSCENDENTALNOG IDEALIZMA“?
- 9789533810263
- Koje je pismo knjige „SISTEM TRANSCENDENTALNOG IDEALIZMA“?
- latinica
- Koja je godina izdanja knjige „SISTEM TRANSCENDENTALNOG IDEALIZMA“?
- 2024
- Da li je knjiga „SISTEM TRANSCENDENTALNOG IDEALIZMA“ trenutno dostupna za kupovinu?
- Da, knjiga je trenutno dostupna.
- Koja je cena knjige „SISTEM TRANSCENDENTALNOG IDEALIZMA“?
- Cena knjige je 2.596 rsd
Ostavi komentar