SABLASTI TRANZICIJE - SOCIJALNA HISTORIJA KAPITALIZMA
Što je kapitalizam? Kad je nastao? Koji su izvori kapitalizma? Je li nastao slučajno? Sablasti tranzicije. Socijalna historija kapitalizma odgovara na ova i slična pitanja i kritizira tezu da je kapitalizam “;oduvijek prisutan”, da njegove pretpostavke leže u dalekoj povijesti i da je posljedica univerzalnih i vječnih karakteristika ljudske prirode.Knjiga predstavlja spoj socijalne filozofije, društvene teorije i povijesti. U užem smislu taj se spoj proteže kroz tri usko povezane tematske sekcije koje problematiziraju pojavu i izvore ranog, tj. agrarnog kapitalizma. Prva je sekcija skica marksističkih rasprava o problemu tranzicije iz feudalizma u kapitalizam. U drugoj se nudi analiza konkretnog odsječka engleske intelektualne historije ranog novog vijeka i njezine teorijske afirmacije kapitalizma – u prvom redu u radovima Thomasa Hobbesa i Johna Lockea. Konačno, u trećoj sekciji formulira se prijedlog marksističko-feminističke analize agrarnog kapitalizma.Autorica je, u tematski izazovnom i nadasve kontroverznom kontekstu, obavila impozantan istraživački i interpretativni posao. [...] Osobita je vrijednost ovoga djela u tome što ono razlaže, objašnjava i temeljito tumači bitne koncepte i teoreme vezane za kapitalističku društveno-ekonomsku formaciju, probleme koji ni danas, u doba neoliberalnog kapitalizma, nisu posve jasni ili su ideološki zamagljeni.— Rade Kalanj, iz recenzije
Ankica Čakardić nositeljica je Katedre za socijalnu filozofiju na Odsjeku za filozofiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uz znanstvene i publicističke članke, objavila je i knjigu Ustajte prezrene na svijetu. Tri eseja o Rosi Luxemburg (2019). Članica je uredništva izdanja The Complete Works of Rosa Luxemburg (Verso).
SadržajPrvo poglavlje: Uvod – Preliminarne bilješke o kapitalizmu1.1 Tržište kao prilika – Komercijalizacijski model i buržoaska paradigmaDrugo poglavlje: Iz feudalizma u kapitalizam – Pregled socijalno-historijskih rasprava2.1 Karl Polanyi2.2 Primum mobile: Tranzicijske debate2.2.1 Karl Marx2.2.2 U početku bijaše trgovina: Dobbova i Hiltonova debata sa Sweezyjem2.2.3 Perry Anderson: Odvajanje političke od ekonomske eksploatacije2.3 Marksističke alternative komercijalizacijskom modelu2.3.1 Robert Brenner2.3.2 Još jednom Brenner: Kritika neosmitovskog marksizma2.3.3 Teza o industrijalizaciji: E. P. Thompson2.4 Tranzicijska debata nakon Brennera: Ortodoksni marksizamTreće poglavlje: Socijalna historija engleskog kontraktualizma i akumulacija kapitala3.1 Engleska revolucija (1640.–1660.)3.1.1 Ekonomski uzroci Engleske revolucije3.1.2 Politička pozadina Engleske revolucije3.1.3 Revolucija3.2 Thomas Hobbes3.2.1 Osnove zakona i O građaninu: Politički problem multitude i prirodno pravo3.2.2 Levijatan: sloboda i vlasništvo3.2.3 Kretanje i akumulacija kapitala3.2.4 Levijatan: nekoliko zaključnih teorijskih specifičnosti3.3 John Locke3.3.1 Socijalna historija političke teorije3.3.2 Lockeova teorija vlasništva i agrarni kapitalizam3.3.3 Imperij uzvraća udarac: Locke na AtlantikuČetvrto poglavlje: Rod, rad i agrarni kapitalizam4.1 Unitarna teorija: kritika transhistorizma i dvosistemske teorije4.1.1 Teorija socijalne reprodukcije4.1.2 Patrijarhat i kapitalizam: nevolje s historijom4.2 Koje emancipacije kapitalizam tolerira, a koje ne?4.3 Rodna podjela rada i agrarni kapitalizamBibliografija
