Ne postoji ništa svojstveno zapadnoj kulturi što bi oblikovalo razvoj kapitalizma u pravcu izgradnje političkih institucija kakve poznajemo. Te institucije, nadalje, same po sebi nisu obilježje nekog pravog kapitalizma. Dominacija kapitalizma kao načina proizvodnje u nekoj zemlji ne mjeri se stupnjem prosvjećenosti elita te zemlje, demokratskim standardima ili postojanjem određenih institucija i političke kulture. Kapitalizam kao sustav proizvodnje može sasvim efikasno supostojati s religijskom dominacijom, neefikasnim pravosudnim sistemom ili kastinskim sustavom kao što je onaj u Indiji. Ništa ga od navedenog ne čini manje pravim, sve dok su prisutne glavne odrednice ekonomskog sustava, poput socijalizacije rada i privatnog prisvajanja viška vrijednosti. Vlasnici kapitala nisu ništa manje autentični ako u određenoj zemlji kontrolu radničkog otpora obavljaju neke “;zastarjele” religijske institucije, a ne tripartitno gospodarsko-socijalno vijeće. Sve te razlike plod su različitih povijesnih putanja i ishoda političkih borbi. Kao što Chibber naglašava, društvene i kulturne razlike između Istoka i Zapada zaista su velike, no ne smijemo ih esencijalizirati.Na temelju ljudske prirode i potreba – pojmova koji su na zlu glasu u suvremenoj političkoj teoriji, pa i dijelu marksističke političke teorije – te na primjerima kojima se koriste i sami teoretičari subalternih studija, Chibber pokazuje da tih razlika nema. Pobune na Istoku vođene su istim motivima i interesima kao i one na Zapadu. To, naravno, ne znači da one nisu bile drukčije kulturno oblikovane. Međutim, isticanje te kulturne “;ambalaže” kao presudne, i neprepoznavanje kapaciteta za djelovanje na osnovi racionalnog interesa, ne predstavlja, prema Chibberu, isključivo teorijski propust. Radi se i o prilično opasnoj političkoj pretpostavci.— Marko Kostanić, iz predgovora
VIVEK CHIBBER predaje sociologiju na Sveučilištu New York. Suradnik je, između ostalog, časopisa Socialist Register, American Journal of Sociology, Boston Review i New Left Review. Za knjigu Locked in Place: State-Building and Late Industrialization in India 2005. godine dodijeljena mu je nagrada Barrington Moore.
- Ko je autor knjige „POSTKOLONIJALNA TEORIJA I SABLAST KAPITALA“?
- Autor knjige „POSTKOLONIJALNA TEORIJA I SABLAST KAPITALA“ je Vivek Chibber
- O čemu govori knjiga „POSTKOLONIJALNA TEORIJA I SABLAST KAPITALA“?
- Knjige „POSTKOLONIJALNA TEORIJA I SABLAST KAPITALA“ govori o: Ne postoji ništa svojstveno zapadnoj kulturi što bi oblikovalo razvoj kapitalizma u pravcu izgradnje političkih institucija kakve poznajemo. Te institucije, nadalje, same po sebi nisu obilježje nekog pravog kapitalizma. Dominacija kapitalizma kao načina proizvodnje u nekoj zemlji ne mjeri se stupnjem prosvjećenosti elita te zemlje, demokratskim standardima ili postojanjem određenih institucija i političke kulture. Kapitalizam kao sustav proizvodnje može sasvim efikasno supostojati s religijskom dominacijom, neefikasnim pravosudnim sistemom ili kastinskim sustavom kao što je onaj u Indiji. Ništa ga od navedenog ne čini manje pravim, sve dok su prisutne glavne odrednice ekonomskog sustava, poput socijalizacije rada i privatnog prisvajanja viška vrijednosti. Vlasnici kapitala nisu ništa manje autentični ako u određenoj zemlji kontrolu radničkog otpora obavljaju neke “;zastarjele” religijske institucije, a ne tripartitno gospodarsko-socijalno vijeće. Sve te razlike plod su različitih povijesnih putanja i ishoda političkih borbi. Kao što Chibber naglašava, društvene i kulturne razlike između Istoka i Zapada zaista su velike, no ne smijemo ih esencijalizirati.Na temelju ljudske prirode i potreba – pojmova koji su na zlu glasu u suvremenoj političkoj teoriji, pa i dijelu marksističke političke teorije – te na primjerima kojima se koriste i sami teoretičari subalternih studija, Chibber pokazuje da tih razlika nema. Pobune na Istoku vođene su istim motivima i interesima kao i one na Zapadu. To, naravno, ne znači da one nisu bile drukčije kulturno oblikovane. Međutim, isticanje te kulturne “;ambalaže” kao presudne, i neprepoznavanje kapaciteta za djelovanje na osnovi racionalnog interesa, ne predstavlja, prema Chibberu, isključivo teorijski propust. Radi se i o prilično opasnoj političkoj pretpostavci.— Marko Kostanić, iz predgovoraVIVEK CHIBBER predaje sociologiju na Sveučilištu New York. Suradnik je, između ostalog, časopisa Socialist Register, American Journal of Sociology, Boston Review i New Left Review. Za knjigu Locked in Place: State-Building and Late Industrialization in India 2005. godine dodijeljena mu je nagrada Barrington Moore.
- Koji je žanr knjige „POSTKOLONIJALNA TEORIJA I SABLAST KAPITALA“?
- Žanr knjige „POSTKOLONIJALNA TEORIJA I SABLAST KAPITALA“ je Društvene nauke
- Koji je izdavač knjige „POSTKOLONIJALNA TEORIJA I SABLAST KAPITALA“?
- Izdavač knjige „POSTKOLONIJALNA TEORIJA I SABLAST KAPITALA“ je Jesenski i Turk
- Koji je broj strana knjige „POSTKOLONIJALNA TEORIJA I SABLAST KAPITALA“?
- Broj strana knjige „POSTKOLONIJALNA TEORIJA I SABLAST KAPITALA“ je 413
- Koji je povez knjige „POSTKOLONIJALNA TEORIJA I SABLAST KAPITALA“?
- Povez knjige „POSTKOLONIJALNA TEORIJA I SABLAST KAPITALA“ je Mek
- Koji je ISBN kod knjige „POSTKOLONIJALNA TEORIJA I SABLAST KAPITALA“?
- ISBN knjige „POSTKOLONIJALNA TEORIJA I SABLAST KAPITALA“ je 9789532227567
- Koje je pismo knjige „POSTKOLONIJALNA TEORIJA I SABLAST KAPITALA“?
- Pismo knjige „POSTKOLONIJALNA TEORIJA I SABLAST KAPITALA“ je Latinica
- Koja je godina izdanja knjige „POSTKOLONIJALNA TEORIJA I SABLAST KAPITALA“?
- Godina izdanja knjige „POSTKOLONIJALNA TEORIJA I SABLAST KAPITALA“ je 2019
- Da li je knjiga „POSTKOLONIJALNA TEORIJA I SABLAST KAPITALA“ trenutno dostupna za kupovinu?
- Ne, knjiga „POSTKOLONIJALNA TEORIJA I SABLAST KAPITALA“ trenutno nije dostupna.
Ostavi komentar