Ako se proučava veza između nastanka gradova i oblikovanja država, pokazuje se da su u svetskoj istoriji, od oko 3000. godine pre nove ere do oko 1900. godine nove ere, postojale dve različite vrste državnih tvorevina: makrodržave, sa velikim brojem gradova unutar njihovih teritorija, i oblasti sačinjene od mikrodržava, od kojih je svaka obuhvatala jedan grad i njegovu okolinu. Takva mikrodržava naziva se grad-država, a oblast podeljena na gradove-države čini ono što nazivamo „kulturom gradova-država“.U istoriji sveta zabeleženo je najmanje 37 kultura gradova-država, a većina se nalazila u Jugoistočnoj Evropi, na Bliskom istoku, u Jugoistočnoj Aziji, Zapadnoj Africi i Srednjoj Americi. Najveća među njima bila je kultura antičkih grčkih gradova-država. Obuhvatala je oko 1.500 gradova-država rasutih po celom mediteranskom svetu.Danski istoričar Mogens Herman Hansen ne zanemaruje nijedan aspekt grčkog grada. Zanimaju ga njegov nastanak i nestanak, njegovi građani, politička organizacija, a posebno raznovrsna značenja reči polis u antičkom grčkom jeziku (odakle potiču i naše reči policija, politika i političar). Primenjuje uporedni i multidisciplinarni pristup (istorija, arheologija, demografija, sociologija, politička filozofija, lingvistika). Najstariji polisi nastali su u VII veku pre nove ere, a poslednji su nestali u V veku nove ere. Najpoznatiji su Atina i Sparta, ali u vreme Platona i Aristotela postojalo je barem još hiljadu drugih gradova-država. Na kraju, Hansen pokazuje koliko savremeni veliki državni sistemi duguju gradovima-državama u pogledu društveno-ekonomske i političke organizacije. Otuda ova knjiga predstavlja nezaobilaznu i svežu sintezu o jednom ključnom, ali često teško shvatljivom aspektu društva klasične antike. Mogens Herman Hansen (1940–2024) bio je danski istoričar i jedan od vodećih istraživača atinske demokratije i polisa. Studirao je istoriju i klasičnu filologiju na Univerzitetu u Kopenhagenu, gde se nakon diplomiranja i zaposlio. Bio je gostujući profesor na brojnim univerzitetima, član Kraljevske danske akademije nauka, Britanske akademije i Nemačkog arheološkog instituta. Od 1993. do 2005. godine bio je direktor Kopenhaškog centra za istraživanje polisa (Copenhagen Polis Centre, CPC). Uz brojne publikacije CPC-a, Hansenova najpoznatija dela obuhvataju naslove Atinska demokratija u Demostenovo doba (1991) i Polis. Starogrčka kultura grada-države (2004), koji sažima rezultate istraživanja sprovedenih od 1993. do 2003. godine pri CPC-u, a pod okriljem Danske nacionalne istraživačke fondacije. Njegove knjige su prevedene na brojne evropske jezike i uživaju izuzetan ugled.
- Ko je autor knjige „POLIS“?
- grupa autora
- O čemu govori knjiga „POLIS“?
- Ako se proučava veza između nastanka gradova i oblikovanja država, pokazuje se da su u svetskoj istoriji, od oko 3000. godine pre nove ere do oko 1900. godine nove ere, postojale dve različite vrste državnih tvorevina: makrodržave, sa velikim brojem gradova unutar njihovih teritorija, i oblasti sačinjene od mikrodržava, od kojih je svaka obuhvatala jedan grad i njegovu okolinu. Takva mikrodržava naziva se grad-država, a oblast podeljena na gradove-države čini ono što nazivamo „kulturom gradova-država“.U istoriji sveta zabeleženo je najmanje 37 kultura gradova-država, a većina se nalazila u Jugoistočnoj Evropi, na Bliskom istoku, u Jugoistočnoj Aziji, Zapadnoj Africi i Srednjoj Americi. Najveća među njima bila je kultura antičkih grčkih gradova-država. Obuhvatala je oko 1.500 gradova-država rasutih po celom mediteranskom svetu.Danski istoričar Mogens Herman Hansen ne zanemaruje nijedan aspekt grčkog grada. Zanimaju ga njegov nastanak i nestanak, njegovi građani, politička organizacija, a posebno raznovrsna značenja reči polis u antičkom grčkom jeziku (odakle potiču i naše reči policija, politika i političar). Primenjuje uporedni i multidisciplinarni pristup (istorija, arheologija, demografija, sociologija, politička filozofija, lingvistika). Najstariji polisi nastali su u VII veku pre nove ere, a poslednji su nestali u V veku nove ere. Najpoznatiji su Atina i Sparta, ali u vreme Platona i Aristotela postojalo je barem još hiljadu drugih gradova-država. Na kraju, Hansen pokazuje koliko savremeni veliki državni sistemi duguju gradovima-državama u pogledu društveno-ekonomske i političke organizacije. Otuda ova knjiga predstavlja nezaobilaznu i svežu sintezu o jednom ključnom, ali često teško shvatljivom aspektu društva klasične antike. Mogens Herman Hansen (1940–2024) bio je danski istoričar i jedan od vodećih istraživača atinske demokratije i polisa. Studirao je istoriju i klasičnu filologiju na Univerzitetu u Kopenhagenu, gde se nakon diplomiranja i zaposlio. Bio je gostujući profesor na brojnim univerzitetima, član Kraljevske danske akademije nauka, Britanske akademije i Nemačkog arheološkog instituta. Od 1993. do 2005. godine bio je direktor Kopenhaškog centra za istraživanje polisa (Copenhagen Polis Centre, CPC). Uz brojne publikacije CPC-a, Hansenova najpoznatija dela obuhvataju naslove Atinska demokratija u Demostenovo doba (1991) i Polis. Starogrčka kultura grada-države (2004), koji sažima rezultate istraživanja sprovedenih od 1993. do 2003. godine pri CPC-u, a pod okriljem Danske nacionalne istraživačke fondacije. Njegove knjige su prevedene na brojne evropske jezike i uživaju izuzetan ugled.
- Koji je žanr knjige „POLIS“?
- Istorija, politika
- Koji je izdavač knjige „POLIS“?
- KARPOS
- Koji je broj strana knjige „POLIS“?
- 238
- Koji je ISBN kod knjige „POLIS“?
- 978-86-6435-243-7
- Koje je pismo knjige „POLIS“?
- latinica
- Koja je godina izdanja knjige „POLIS“?
- 2025
- Da li je knjiga „POLIS“ trenutno dostupna za kupovinu?
- Da, knjiga je trenutno dostupna.
- Koja je cena knjige „POLIS“?
- Cena knjige je 1.614 rsd
- Koje još knjige postoje u ponudi od autora knjige „POLIS“?
- KARTICE PRIVEZAK: PUTUJUĆE BOJE, PUĆ-PUĆ!, KO JE ANTONIO?, HAPPY HOPPY KARTICE II: SVOJSTVA I ODNOSI, SRPSKA EPISTOLARNA ANTOLOGIJA 20. VEKA, PRIČE KRATKE ZA SNOVE SLATKE: LAKU NOĆ, DECO, RUSKI – PRIRUČNIK ZA KONVERZACIJU, SRPSKO-ITALIJANSKI PRIČAONIK, ŠTA JE ZNAČILA FILOSOFIA U VIZANTIJI?, ZANIMLJIVE AKTIVNOSTI SA ŽIVOTINJAMA, ANTOLOGIJA SRPSKE REŽIMSKE POEZIJE, GRAMATIKA SAVREMENOG ITALIJANSKOG, ŠALA MALA, ZAŠTO JE PETAO PRESTAO DA KUKURIČE, KAKO JE CVEĆE STIGLO NA SVET, FRANCUSKI – PRIRUČNIK ZA KONVERZACIJU, 2. IZDANJE
Ostavi komentar