curriculum vitae

CURRICULUM VITAE

Rajko Lukač
"Curriculum vitae" Rajka Lukača vodi nas na fascinantan put kroz drugu polovinu prošlog veka i prve decenije ovog veka. Ovaj roman se ističe svojim trilerskim elementima i dubokim seciranjem sudbina pojedinaca u širem kontekstu društva. Autor nam pruža gotovo filmsku predstavu Službe državne bezbednosti, nadziranja stranih ambasada, kao i špijuniranja hrvatske emigracije u Štutgartu i albanske emigracije u Cirihu tokom devedesetih godina. Rajko Lukač nas kroz "Curriculum vitae" vodi na emotivno putovanje koje ćemo dugo pamtiti.

Kako i naslov romana sugeriše, knjiga oživljava jednu „totalnu“ sliku života tokom druge polovine prošlogi prvih decenija ovog veka. Često prožeta trilerskim potkama i seciranjima pojedinačnih sudbina u sveopštoj slici društva, u doživljaju čitalaca oživljava se gotovo filmska predstava o radu Službe državne bezbednosti, nadziranjima stranih ambasada, kao i o špijuniranju hrvatske emigracije u Štutgartu i albanske u Cirihu devedesetih godina prošlog veka.

Po nagovoru sinova, koji su došli da proslave njegov 70. rođendan, izvesni Radomir Raćo Burazor, nekadašnji službenik državne bezbednosti i konzul u penziji, u deset poglavlja koja ujedinjuju pisma sinovima, „atačmente“ i dnevničke stranice, ispisuje svoj „životni krug“. U toj igri fikcije i biografije, autor izbegava „gole pikanterije“ koje bi se s pravom mogle očekivati u jednom ovakvom narativu, insistirajući na psihološkom i etičkom aspektu. Gledano u celini, to je pitko, poetski nadahnuto štivo, koje na više mesta poprima dramatične i neizvesne zaplete. Iako ispisana u poetičnim slikama, njegova fikcija tako poprima uverljivost „dokumenta“. Taj poetsko-dokumentarni stil najviše je došao do izražaja u reminiscencijama na detinjstvo i mladost, dok melanholija iz pretposlednjeg poglavlja u kome se opisuju usamljenost i traženje sebe u penzionerskim danima, pleni smirenošću i tihim nepristajanjem na lišavanje životnih radosti. Čitaocima preostaje da se sami uvere u kojoj je meri uspešna mimikrija fikcionalnih rakursa u fingiranu faktografiju, a i obrnuto, kako je to autor nastojao pišući svoj „sveobuhvatan“ roman-zagrljaj.

Pošalji