naši savremenici o krakovu

NAŠI SAVREMENICI O KRAKOVU

Aleksandar M. Gatalica
Nacionalni heroj Prvog, izdajnik Drugog svetskog rata. Tako istoričari lapidarno opisuju Stanislava Krakova, dok istoričari književnosti smatraju da je reč o velikom piscu koji je stvarao između dva rata, svestranom intelektualcu čijem je mestu u srpskoj kulturi presudila politika, pa je tako nepravedno zaboravljen. Aleksandar Gatalica u svom delu Naši savremenici o Krakovu, prikazuje Stanislava Krakova kao jednog od najvećih pisaca, koji je godinama zbog svojih političkih aktivnosti ili bio skrajnut ili svojatan i davan mu je značaj koji je pretežno bio političke, a ne književne prirode.

U sedamdest i tri godine dugom životu Stanislava Krakova promenilo se više epoha – ona koja je okončavala srpski i evropski devetnaesti vek i kroz ratove za oslobođenje i ujedinjenje nagovestila novo doba Srbije i Srpstva; period mirnodopskog razvoja ispunjen brojnim usponima i posrtanjem, razvojem i zaostajanjem, nacionalnim i ideološkim sukobima; godine Drugog svetskog rata, stradanja i uništavnja svih ljudskih vrednosti; decenije posleratnog života u svetu podeljenom Hladnim ratom. U prvoj od tih epoha Krakov je bio ratnik, pobednik. Tokom međuratnih godina kratko vreme je bio vojnik, a zatim književnik i publicista, svetski putnik i nacionalni radnik, sineasta i kolekcionar. Prekoračivši 1944. granicu sa Austrijom Stanislav Krakov je iza sebe ostavio Balkan na kome je proživeo pedeset godina. Tim činom okončan je za njega život čoveka na Balkanu i započele dvadeset tri duge i teške izgnaničke godine provedene u emigraciji. Bio je to savim novi život – život čoveka sa Balkana. O njemu Krakov nije ostavio sećanja.Ljubodrag Dimić

Pošalji