SVIJET "PROSJAČKE OPERE" - PRIKAZ SKITNICA I SIROTINJE U EUROPSKIM KNJIŽEVNOSTIMA OD XV. DO XVII. STOLJEĆA
Zanimanje književnosti za likove siromaha i okruženje iz kojega su proizašli davnog je porijekla i kroz povijestse opetovano potvrđivalo. Geneza te pojave izgleda složena i ne podliježe jednostranim interpretacijama. Uraznim razdobljima prije svega su se zbivale promjene u temeljnoj funkciji koju je imala slika siromaha,mijenjao se sustav vrijednosti u kojem je tavorila, mijenjalo se i etičko i estetičko vrednovanje samog likasiromaha. Ubožnik je mogao biti predmet prezira ili divljenja, mogao je biti nosilac uznositosti ili niskosti,mogao je buditi suosjećanje ili porugu. Kao lik iz određene društvene sredine, siromah postaje sredstvoukazivanja pozitivnih vrijednosti junaka koji je u prvome planu, oličenje hirova sudbine, ali i pobornik načelnihideja i viših istina; lišen materijalnih sveza i bremena posjedovanja, pronosi općeprihvaćene istine o ljudskomepostojanju. Uz to je i predstavnik glasova i pogleda “;od dolje”, društvenoga dna, pučke svijesti i kulture.
U tim raznim situacijama slika siromaha i njegova sociološka tipologija podlijegali su promjenama. Jednom jebila riječ o poniznome prosjaku koji u odricanju nalazi moralnu zadovoljštinu, drugi puta o filozofu koji uneimaštini nalazi prigodu za neovisno promišljanje. Ponekad je bila riječ o siromahu, žrtvi društvenih odnosakoji se iz nužde bavio nečasnim djelima; na ovome mjestu valja naglasiti jezičnu podudarnost izraza siromah isirotan. Naposljetku se pojavljuje lupež – onaj koji krši zakon i bježi od represivnoga aparata – dakle skitnica,lopov, razbojnik.“;
Bronisław Geremek (1932-2008), povjesničar, političar i profesor humanističkih znanosti, ubraja se međunajveće intelektualne umove poljske humanističke misli 20. stoljeća. Kao posljedica dugogodišnjegaproučavanja svjetskih arhiva, nacionalnih biblioteka, policijskih dosjea i privatnih izvora, krajem osamdesetihgodina u Poljskoj su se pojavile knjige koje su obilježile njegov povjesničarski rad: Marginalci usrednjovjekovnome Parizu (Ludzie marginesu w średniowiecznym Paryżu. XIV–XV wiek), Svakodnevni život uParizu u doba Françoisa Villona (Życie codzienne w Paryżu Franciszka Villona), Svijet „prosjačke opere“;.Prikaz skitnica i sirotinje u europskim književnostima XV-XVII. stoljeća (Świat „opery żebraczej”. Obrazwłóczęgów i nędzarzy w literaturach europejskich XV–XVII wieku) te Samilost i vješala. Povijest siromaštva imilosrđa (Litość i szubienica. Dzieje nędzy i miłosierdzia). Dobitnik je mnogih međunarodnih nagrada za svojznanstveni rad.
