Kad sam pre šest godina naumio da za pedesetogodišnjicu nezavisnosti Konga napišem knjigu o burnoj istoriji te zemlje, ne samo o njenoj postkolonijalnoj epohi, nego i o istoriji u kolonijalnom razdoblju, a delom i u prekolonijalno doba, odlučio sam da bi to imalo smisla samo ako bih reč dao što većem broju kongoanskih glasova. Da bih barem pokušao da se oduprem evrocentrizmu koji bi me svakako vukao u pogrešnom pravcu, smatrao sam da je neophodno neprestano tragati za lokalnim gledištima, jer, naravno, ne postoji neka jedinstvena kongoanska verzija istorije, kao što ne postoji ni jedinstvena belgijska verzija, verzija evropska ili naprosto „bela“. Kongoanski glasovi, dakle, koliko je god moguće.A tu se nametnulo pitanje: odakle da počnem u zemlji u kojoj je u poslednjih deset godina prosečna očekivana dužina života kraća od četrdeset pet godina? U toj zemlji koja će proslaviti svojih pedeset godina, stanovnici više ne doživljavaju tu životnu dob. Iz manje-više zaboravljenih kolonijalnih izvora, doduše, iskrsavaju glasovi. Misionari i etnografi zabeležili su predivne priče i pesme. Sami Kongoanci napisali su bezbroj tekstova – na svoje ogromno iznenađenje pronašao sam jedan autobiografski dokument iz 19. veka. Ja sam, međutim, tražio i žive svedoke, osobe koje žele da podele sa mnom priču o svom životu, čak i najtričavije pojedinosti. Tražio sam ono što se u tekstovima retko nalazi, jer istorija je nešto daleko više od onoga što se piše o njoj. To vredi za sva doba i za sve oblasti, ali još više za oblasti u kojima samo mala manjina, ona na vrhu društvene lestvice ima pristup pisanoj reči. Pošto sam studirao arheologiju, pridajem veliku važnost netekstualnim informacijama jer one često omogućuju dobijanje potpunije, opipljivije slike. Hteo sam da intervjuišem ljude, ne nužno uticajne osobe nego obične ljude čiji je život obeležila Istorija, s velikim I. Želeo sam da pitam te ljude šta su jeli u ovom ili onom razdoblju. Zanimalo me je koje su boje nosili, na šta su im ličile kuće kad su bili deca, da li su išli u crkvu…
- Ko je autor knjige „KONGO: EPSKA ISTORIJA“?
- Autor knjige „KONGO: EPSKA ISTORIJA“ je David Van Rejbruk
- O čemu govori knjiga „KONGO: EPSKA ISTORIJA“?
- Knjige „KONGO: EPSKA ISTORIJA“ govori o: Kad sam pre šest godina naumio da za pedesetogodišnjicu nezavisnosti Konga napišem knjigu o burnoj istoriji te zemlje, ne samo o njenoj postkolonijalnoj epohi, nego i o istoriji u kolonijalnom razdoblju, a delom i u prekolonijalno doba, odlučio sam da bi to imalo smisla samo ako bih reč dao što većem broju kongoanskih glasova. Da bih barem pokušao da se oduprem evrocentrizmu koji bi me svakako vukao u pogrešnom pravcu, smatrao sam da je neophodno neprestano tragati za lokalnim gledištima, jer, naravno, ne postoji neka jedinstvena kongoanska verzija istorije, kao što ne postoji ni jedinstvena belgijska verzija, verzija evropska ili naprosto „bela“. Kongoanski glasovi, dakle, koliko je god moguće.A tu se nametnulo pitanje: odakle da počnem u zemlji u kojoj je u poslednjih deset godina prosečna očekivana dužina života kraća od četrdeset pet godina? U toj zemlji koja će proslaviti svojih pedeset godina, stanovnici više ne doživljavaju tu životnu dob. Iz manje-više zaboravljenih kolonijalnih izvora, doduše, iskrsavaju glasovi. Misionari i etnografi zabeležili su predivne priče i pesme. Sami Kongoanci napisali su bezbroj tekstova – na svoje ogromno iznenađenje pronašao sam jedan autobiografski dokument iz 19. veka. Ja sam, međutim, tražio i žive svedoke, osobe koje žele da podele sa mnom priču o svom životu, čak i najtričavije pojedinosti. Tražio sam ono što se u tekstovima retko nalazi, jer istorija je nešto daleko više od onoga što se piše o njoj. To vredi za sva doba i za sve oblasti, ali još više za oblasti u kojima samo mala manjina, ona na vrhu društvene lestvice ima pristup pisanoj reči. Pošto sam studirao arheologiju, pridajem veliku važnost netekstualnim informacijama jer one često omogućuju dobijanje potpunije, opipljivije slike. Hteo sam da intervjuišem ljude, ne nužno uticajne osobe nego obične ljude čiji je život obeležila Istorija, s velikim I. Želeo sam da pitam te ljude šta su jeli u ovom ili onom razdoblju. Zanimalo me je koje su boje nosili, na šta su im ličile kuće kad su bili deca, da li su išli u crkvu…
- Koji je žanr knjige „KONGO: EPSKA ISTORIJA“?
- Žanr knjige „KONGO: EPSKA ISTORIJA“ je Nauka, Popularna nauka, Stručna literatura
- Koji je izdavač knjige „KONGO: EPSKA ISTORIJA“?
- Izdavač knjige „KONGO: EPSKA ISTORIJA“ je KARPOS
- Koji je broj strana knjige „KONGO: EPSKA ISTORIJA“?
- Broj strana knjige „KONGO: EPSKA ISTORIJA“ je 521
- Koje je pismo knjige „KONGO: EPSKA ISTORIJA“?
- Pismo knjige „KONGO: EPSKA ISTORIJA“ je latinica
- Koja je godina izdanja knjige „KONGO: EPSKA ISTORIJA“?
- Godina izdanja knjige „KONGO: EPSKA ISTORIJA“ je 2022
- Da li je knjiga „KONGO: EPSKA ISTORIJA“ trenutno dostupna za kupovinu?
- Da, knjiga „KONGO: EPSKA ISTORIJA“ je trenutno dostupna.
- Koja je cena knjige „KONGO: EPSKA ISTORIJA“?
- Cena knjige „KONGO: EPSKA ISTORIJA“ je 2.969 rsd
- Gde može da se kupi knjige „KONGO: EPSKA ISTORIJA“?
- Knjige „KONGO: EPSKA ISTORIJA“ može da se kupi online preko stranice knjižare Makart.rs: www.makart.rs/knjige/knjiga-kongo-epska-istorija-david-van-rejbruk-46447
Knjigu „KONGO: EPSKA ISTORIJA“ možete potražiti i u našoj knjižari: Makart store
Čumićevo sokače, lokal 19, Beograd - Koje još knjige postoje u ponudi od autora knjige „KONGO: EPSKA ISTORIJA“?
- PROTIV IZBORA
Ostavi komentar