stereografski prostori pisanja

STEREOGRAFSKI PROSTORI PISANJA

Snežana Savkić
"Stereografski prostori pisanja" Snežane Savić vodi nas kroz psihoanalitičko čitane, pa sve do sna i nečeg potpuno epistemološki nedodirljivog.

Snežana Savkić poseduje superhumani sluh da marginalizovano i tabuizirano predstavi glasom čujnim i na velikoj kanonskoj pozornici. Ne zazirući od demona psihoanalitičkog čitanja, niti od hermeneutičke realnosti sna ona uspeva da prodre u epistemološki jedva dosegljivo. U isto vreme, autorka ideološki sigurno situira književnoumetnički čin, ispitujući ogledalnu subverzivnost smehovnog i arhetipsku sakralnost erotskog. Od 19. veka do naših dana, knjiga Stereografski prostori pisanja razotkriva lepotu melanholije ponorničkog tumačenja u stereo-saglasju sa čistom egzaltacijom poznanja umetnosti reči.
dr Igor PerišićKnjiga Snežane Savkić Stereografski prostori pisanja čitaocima donosi 11 radova, najšire povezanih upitanošću pred književnim obradama problema odnosa sopstva i drugog. Raspon traganja za različitim utemeljenjima identiteta odigrava se u prostorima između ploti, duše i duha, u istorijskim zahvatanjima u našu književnost od XIX veka do sasvim savremenih, još nedovoljno izučenih pisaca i dela. Savkićeva se, tako, između ostalog, hvata u koštac sa mnoštvom istraživačkih i interpretativnih izazova kroz razmatranja ličnih ogledanja u dnevničkim zapisima Laze Kostića, Vinaverovog susreta sa drugim, oličenim u gradu kao predstavniku strane kulture, onostranih određenja Pavićevog izleta u posmrtno bivstvovanje, tehno-biološkog univerzuma književnog sveta Despotova, ili pak nacionalnih i istorijskih ogledanja junaka Damjanovljevih proznih igara... Uranjajući u dubine psihe, raspone erotskih usmerenja, duhovna poniranja i uzdizanja u književnim pojavama koje izučava, autorka sigurnim rukopisom čitaocu nudi podsticajno i provokativno interpretativno štivo. dr Bojan JovićSnežana Savkić sa zanosom i strašću komentariše srpsku alternativnu, hipermodernističku književnost. Polazeći od tumačenja različitih postmodernih tehnika pripovedanja, u Stereografskim prostorima pisanja otkrivaju se fascinantne povezanosti savremene srpske eksperimentalne proze sa temama ezoterije, misticizma, hermetizma, gnosticizma, kao i telesnosti i erotografije. Naša bogata i umetnički ostvarena postmoderna književnost u velikoj je meri i dalje neistražena, a neki njeni pisci gotovo su neiščitani i nepoznati čak i akademskoj javnosti. Ova studija, koja daje glas tim uzbudljivim delima savremene književnosti, stoga je neprocenjiv doprinos u osvetljavanju ovog vrednog a nepoznatog dela srpske književne tradicije. dr Miloš Jocić

Pošalji