kako smo izgubili (našu) borbu
rasprodato

KAKO SMO IZGUBILI (NAŠU) BORBU

Dimitrije Boarov, Mijat Lakićević
Predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava Sonja Biserko ocenila je da je knjiga višestruko značajan dokument i svedočanstvo o jednom vremenu i drami jedne zemlje koja je raspadujući se silazila sa istorijske scene.Prema njenim rečima, Borba je pod nazivom Naša borba počela da izlazi 1918. i pod tim imenom je prestala da izlazi 1998. godine, a autorima knjige je pošlo za rukom da rekonstruiše stanje duha u sudbonosnim vremenima za državu.Biserko je ukazala da svojim profesionalnim radom novinari Borbe nisu pokleki pod pritiscima koji nisu bili bezazleni u smutnim vremenima s kraja osamdesetih i početka devedesedih i to je bio jedini list koji je razmišljao na jugoslovenski način. Ona je istakla da ova knjiga demantuje predrasude o medijskom jednoumlju u vreme socijalizma.Nekadašnji direktor Borbe i v.d. glavnog urednika Naše borbe Ivan Mrđen je ocenio da je najveća vrednost ove knjige što se reč borba zamenjuje konkretnim imenima i prezimenima ljudi koji su radili i borili se u Borbi od 1986. do kraja 1998. godine.Mrđen je ocenio da 7. oktobar 2000. godine, jedan od najtuižnijih dana Naše borbe i Borbe, nije obuhvaćen u ovoj knjizi.Prema njegovim rečima, tada, dva dana posle petooktobarskih promena, stotinak ljudi se okupilo isped zgrade Borbe, tražeći da uđu i nastave gde su stali krajem 1994. godine, ali ih je u tome sprečio Manojlo Vukotić, koji je imao koncepciju da ta slava treba da pripadne Večernjim novostima.On je rekao da su u godinama zloglasnog Šešeljevog zakona saslušavani urednici Naše Borbe, Dnevnog Telegrafa, Blica, Danasa i Demokratije, koji su nekada radili u Borbi.- Ti listovi su te 1998. godine imali ukupni tiraž od 450.000 primeraka, a listovi koji su duvali u Miloševićevu tikvu 370.000 - ukazao je Mrđen.Istoričar Ranko Končar je istakao da knjiga predstavlja analizu jednog "zla vremena" i ima elemente istoriografskog teksta, jer dokumentuje i analitično oslikava jugoslovensku stvarnost u vreme kada nestaje Jugoslavija.- Preko viđenja Borbe i njenog karaktera autori predstavljaju štampu kao relevantan i nezaobilazan istorijski izvor - rekao je Končar.
Pošalji