je li (se) zapad izgubio

JE LI (SE) ZAPAD IZGUBIO

Ušteda 260 rsd (10%)
Sve cene su sa uračunatim PDV-om.

Zašto se Zapad osjeća izgubljenim? Odgovor je jednostavan. Na početku dvadeset prvoga stoljeća povijest je okrenula novu stranicu, možda najznačajniju stranicu koju je čovječanstvo ikada preokrenulo – ali Zapad odbija prihvatiti ili prilagoditi se ovoj novoj povijesnoj eri.

Koji je to veliki zaokret koji je povijest poduzela? Kratka usporedba proteklih 200 godina s prijašnjih 1800 godina dat će tome odgovor. Od 1. g. n. e. do 1820. godine dvije najveće (svjetske) ekonomije uvijek su bile “one Kine i Indije”. Tek nakon toga razdoblja Europa je poletjela i slijedila je Amerika. Promatrano u odnosu na pozadinu proteklih 1800 godina, najnovije razdoblje relativno bolje izvedbe Zapada u odnosu na druge civilizacije veliko je povijesno odstupanje. Sva takva odstupanja dođu prirodnom kraju i to se događa i sada.

I u čemu je problem? Važno je shvatiti prirodu našeg doba. Strateg Machiavelli naglasio je to kada je rekao: „Onaj vladar koji se posve oslanja na svoju sreću, propada čim se sreća okrene. Vjerujem, također, da je sretan onaj koji postupa onako kako to zahtijeva duh vremena; i obratno, nesretan je onaj koji postupa protivno duhu vremena.” Ipak, premda se duh vremena izmijenio, i premda će Zapad morati nužno napraviti velike promjene da bi se prilagodio ovoj novoj eri, nijedna važna osoba sa Zapada nije „imala” hrabrosti izreći zadanu istinu o našim vremenima: ciklus dominacije Zapada nad svijetom ide prema prirodnom završetku. Njihove populacije, s druge strane, mogu osjetiti te velike promjene u svojim kostima, i na tržištima rada. To, djelomično, objašnjava navodni politički nesklad – barem za elite – i to u odnosu na događaje poput izbora Trumpa i Brexita.

Udio Zapada u svjetskoj ekonomiji i dalje će se smanjivati. To je neizbježno i nezaustavljivo jer su druga društva naučila kako se mogu oponašati najbolje prakse Zapada. Znači li to da će egzistencija na Zapadu postati gora? Nedavni zastoj prihoda i porast gubitaka posla među radničkim klasama u Americi i drugdje potvrđuju, čini se, da teške godine (već) dolaze.

Mahbubanijev opis vođa zapadnjačke misli kao onih koji nevoljko čitaju zapise na zidovima podsjeća me na samopouzdane kineske dužnosnike kasne dinastije Qing koji su odbacivali mogućnost pojave svijeta koji bi mogao izazvati njihov superioran sustav. Njegov poziv na djelovanje navodi na to da bi, ako Zapad pripazi, mogao izbjeći „sudbinu” dužnosnika dinastije Qing. – Wang Gungwu, Nacionalno sveučilište u Singapuru

„Izvanredna analiza… dobrodošla suprotnost tolikoj prevladavajućoj mudrosti” – Lawrence H. Summers, bivši glavni ekonomist Svjetske banke

„Kad bolje razmislimo, američka – a prije toga europska – dominacija može se promatrati kao kratko odstupanje a uzdizanje Kine i drugih azijskih zemalja kao jednostavan povratak na prirodno stanje stvari. To je svakako ključna točka knjige provokativnog naslova Je li (se) Zapad izgubio? Kishorea Mahbubanija, singapurskog znanstvenika i bivšeg diplomata. Dok mnogi u Americi i Europi promišljaju o dramatičnim promjenama svojega svijeta tijekom zadnjih nekoliko godina, stvarno zadobiva mnogo pažnje.” – Gerard Baker, The Times

„Uvjerljivo upozorenje… Teško je ne složiti se s ovim savjetom koji nam daje dobro informirani prijatelj Zapada.” – Martin Wolf, Financial Times

„Knjiga sadrži snažne izazove i zaslužuje ozbiljnu pažnju zbog njegovog optimizma o napretku u ‘Ostatku’ i za njegov pozitivan poziv Zapadu da se prilagodi novim strukturama i na pozitivan način pridruži se oblikovanju globalne budućnosti za sve.” – Sir Richard Jolly, Institut za razvojne studije

Ostavi komentar

Ocena:

Ko je autor knjige „JE LI (SE) ZAPAD IZGUBIO“?
KISHORE MAHBUBANI
O čemu govori knjiga „JE LI (SE) ZAPAD IZGUBIO“?
Zašto se Zapad osjeća izgubljenim? Odgovor je jednostavan. Na početku dvadeset prvoga stoljeća povijest je okrenula novu stranicu, možda najznačajniju stranicu koju je čovječanstvo ikada preokrenulo – ali Zapad odbija prihvatiti ili prilagoditi se ovoj novoj povijesnoj eri.Koji je to veliki zaokret koji je povijest poduzela? Kratka usporedba proteklih 200 godina s prijašnjih 1800 godina dat će tome odgovor. Od 1. g. n. e. do 1820. godine dvije najveće (svjetske) ekonomije uvijek su bile “one Kine i Indije”. Tek nakon toga razdoblja Europa je poletjela i slijedila je Amerika. Promatrano u odnosu na pozadinu proteklih 1800 godina, najnovije razdoblje relativno bolje izvedbe Zapada u odnosu na druge civilizacije veliko je povijesno odstupanje. Sva takva odstupanja dođu prirodnom kraju i to se događa i sada.I u čemu je problem? Važno je shvatiti prirodu našeg doba. Strateg Machiavelli naglasio je to kada je rekao: „Onaj vladar koji se posve oslanja na svoju sreću, propada čim se sreća okrene. Vjerujem, također, da je sretan onaj koji postupa onako kako to zahtijeva duh vremena; i obratno, nesretan je onaj koji postupa protivno duhu vremena.” Ipak, premda se duh vremena izmijenio, i premda će Zapad morati nužno napraviti velike promjene da bi se prilagodio ovoj novoj eri, nijedna važna osoba sa Zapada nije „imala” hrabrosti izreći zadanu istinu o našim vremenima: ciklus dominacije Zapada nad svijetom ide prema prirodnom završetku. Njihove populacije, s druge strane, mogu osjetiti te velike promjene u svojim kostima, i na tržištima rada. To, djelomično, objašnjava navodni politički nesklad – barem za elite – i to u odnosu na događaje poput izbora Trumpa i Brexita.Udio Zapada u svjetskoj ekonomiji i dalje će se smanjivati. To je neizbježno i nezaustavljivo jer su druga društva naučila kako se mogu oponašati najbolje prakse Zapada. Znači li to da će egzistencija na Zapadu postati gora? Nedavni zastoj prihoda i porast gubitaka posla među radničkim klasama u Americi i drugdje potvrđuju, čini se, da teške godine (već) dolaze.Mahbubanijev opis vođa zapadnjačke misli kao onih koji nevoljko čitaju zapise na zidovima podsjeća me na samopouzdane kineske dužnosnike kasne dinastije Qing koji su odbacivali mogućnost pojave svijeta koji bi mogao izazvati njihov superioran sustav. Njegov poziv na djelovanje navodi na to da bi, ako Zapad pripazi, mogao izbjeći „sudbinu” dužnosnika dinastije Qing. – Wang Gungwu, Nacionalno sveučilište u Singapuru„Izvanredna analiza… dobrodošla suprotnost tolikoj prevladavajućoj mudrosti” – Lawrence H. Summers, bivši glavni ekonomist Svjetske banke„Kad bolje razmislimo, američka – a prije toga europska – dominacija može se promatrati kao kratko odstupanje a uzdizanje Kine i drugih azijskih zemalja kao jednostavan povratak na prirodno stanje stvari. To je svakako ključna točka knjige provokativnog naslova Je li (se) Zapad izgubio? Kishorea Mahbubanija, singapurskog znanstvenika i bivšeg diplomata. Dok mnogi u Americi i Europi promišljaju o dramatičnim promjenama svojega svijeta tijekom zadnjih nekoliko godina, stvarno zadobiva mnogo pažnje.” – Gerard Baker, The Times„Uvjerljivo upozorenje… Teško je ne složiti se s ovim savjetom koji nam daje dobro informirani prijatelj Zapada.” – Martin Wolf, Financial Times„Knjiga sadrži snažne izazove i zaslužuje ozbiljnu pažnju zbog njegovog optimizma o napretku u ‘Ostatku’ i za njegov pozitivan poziv Zapadu da se prilagodi novim strukturama i na pozitivan način pridruži se oblikovanju globalne budućnosti za sve.” – Sir Richard Jolly, Institut za razvojne studije
Koji je žanr knjige „JE LI (SE) ZAPAD IZGUBIO“?
Društvene nauke
Koji je izdavač knjige „JE LI (SE) ZAPAD IZGUBIO“?
Mate d.o.o
Koji je broj strana knjige „JE LI (SE) ZAPAD IZGUBIO“?
106
Koji je povez knjige „JE LI (SE) ZAPAD IZGUBIO“?
Broširani povez
Koji je ISBN kod knjige „JE LI (SE) ZAPAD IZGUBIO“?
978-953-246-453-5
Koje je pismo knjige „JE LI (SE) ZAPAD IZGUBIO“?
Latinica
Koja je godina izdanja knjige „JE LI (SE) ZAPAD IZGUBIO“?
2021
Da li je knjiga „JE LI (SE) ZAPAD IZGUBIO“ trenutno dostupna za kupovinu?
Da, knjiga je trenutno dostupna.
Koja je cena knjige „JE LI (SE) ZAPAD IZGUBIO“?
Cena knjige je 2.340 rsd
Koje još knjige postoje u ponudi od autora knjige „JE LI (SE) ZAPAD IZGUBIO“?
VELIKA KONVERGENCIJA : AZIJA, ZAPAD I LOGIKA JEDNOG SVETA
Ukoliko poručujete preko sajta, ubacite željeni naslov u korpu, a potom pratite korake koji će vas odvesti do kraja kupovine. Da bi kupovina bila uspešna, treba da, na samom kraju, štiklirate kućicu “slažem se sa uslovima kupovine”. Ukoliko ste, prilkom popunjavanja podataka, uneli ispravnu mejl adresu, stići će vam potvrda kupovine sa brojem porudžbine. Ukoliko se ne snalazite, možete nam poslati mejl na sajt@makart.rs Odgovorićemo vam u najkraćem roku.
Ukoloiko ne poručujete preko sajta, već porukom, kao način plaćanja jedina opcija je plaćanje pouzećem. Poruka ili mejl koji nam šaljete treba da sadrži: tačan naslov knjige (ili knjiga) koju želite, potpunu adresu (ime i prezime, ulica i broj; mesto i poštanski broj) i broj telefona.
Ukoliko imate neko pitanje (o raspoloživim naslovima, o statusu porudžbine i sl.) ili ako se ne snalazite prilikom poručivanja, možete nam poslati mejl na sajt@makart.rs Odgovorićemo vam u najkraćem roku.
Porudžbinu uvek možete da otkažete, pa čak i kad vam kurir pozvoni na vrata, donoseći knjige. Ali bi ipak najbolje bilo da nas blagovremeno obavestite, ako ste se iz bilo kog razloga predomislili. Možete nas pisati na mejl adresu sajt@makart.rs. U slučaju da ste izvršili uplatu ili platili karticom, pa morali da odustanete, novac će vam biti vraćen. Na isti način možete nas obavestiti i ako imate nelu reklamaciju (nisu vam stigle sve knjige; neka knjiga je oštećena ili postoji greška u štampi i sl.), odmah ćemo vam se javiti radi dogovora kako da ispravimo grešku. Ukoliko ste napravili porudžbinu, pa onda shvatili da u očekivano vreme isporuke nećete moći da primite pošiljku, javite nam se – promenićemo datum isporuke ili ćemo pošiljku preusmeriti na drugu adresu, ako vam tako više odgovara.

Prijavite se za Newsletter