U čvrstoj nameri da u ovoj knjizi ispripovedam prvih deset godina svog života, od rođenja do prvog pričešća, uviđam da su događaji koji su ga obeležili raštrkani u vremenu pre i posle putovanja. Putovanja, tog jedinog pouzdanog putokaza. Naš boravak u Italiji trajao je godinu dana, najviše godinu i po, ali koliko god bio sveden, taj period predstavlja tačku od koje sve polazi i u kojoj se sve stiče. Italija u neku ruku deli vreme. Italija je i kompas. Moje sećanje se upravlja po njoj.
Čak su i svi oni koji su se tada pojavili u mom životu, našli ukotvljenje u tom malom parčetu vremena provedenom u San Demetriju. Između njih kao dase uzdiže planina, sa dugim tunelom kojim samo treba proći, u jednom ili u drugom smeru, da bi sve postalo logično. I to još odonda kad je prvom Italijanu pre sto godina palo na pamet da zabasa ovamo gde će se roditi prvo italijansko dete u Luksemburgu. Posle njega, sve se odvijalo kao da su posredi ruske drvene babuške. Taj prvi Italijan rođen u Luksemburgu vratio se u Italiju, posedeo nakratko, pa se opet vratio u Luksemburg. Njegova deca su činila isto. I deca njihove deca isto tako. Svako je osetio potrebu da se vrati na polaznu tačku.„Svuda i na svakom mestu“ u romanu Žana Portanta izranja Mobi Dik, Pinokiov kit, Jonin levijatan ili gospođa Hareja, ženka kita ulovljena 1953. godine u blizini istoimenog norveškog ostrva. San ili java, pravi kit ili književni ulov, majčin nomadizam i lingvističke izmišljotine, tatine nasuprot dedinih dogodovština u Drugom svetskom ratu, javljaju se u setnoj i komičnoj priči i sećanjima malog Klaudija, po italijanski, to jest Kloda, po luksemburški, sina italijanskih doseljenika u gradiću Diferdanžu. Iz Diferdanža putujemo u San Demetrio, italijanski prizori smenjuju luksemburške kulise dok pratimo odrastanje Kloda Nardelija, svojevrsne mešavine dečaka iz naše književnosti: Andreasa Sama koji miriše kruške iz Kišovih Ranih jada i malog pripovedača iz Uloge moje porodice u svetskoj revoluciji Bore Ćosića.Ivana Velimirac, prevodilac
- Ko je autor knjige „GOSPOĐA HAREJA ILI SEĆANJE NA KITA“?
- Žan Portant
- O čemu govori knjiga „GOSPOĐA HAREJA ILI SEĆANJE NA KITA“?
- U čvrstoj nameri da u ovoj knjizi ispripovedam prvih deset godina svog života, od rođenja do prvog pričešća, uviđam da su događaji koji su ga obeležili raštrkani u vremenu pre i posle putovanja. Putovanja, tog jedinog pouzdanog putokaza. Naš boravak u Italiji trajao je godinu dana, najviše godinu i po, ali koliko god bio sveden, taj period predstavlja tačku od koje sve polazi i u kojoj se sve stiče. Italija u neku ruku deli vreme. Italija je i kompas. Moje sećanje se upravlja po njoj.Čak su i svi oni koji su se tada pojavili u mom životu, našli ukotvljenje u tom malom parčetu vremena provedenom u San Demetriju. Između njih kao dase uzdiže planina, sa dugim tunelom kojim samo treba proći, u jednom ili u drugom smeru, da bi sve postalo logično. I to još odonda kad je prvom Italijanu pre sto godina palo na pamet da zabasa ovamo gde će se roditi prvo italijansko dete u Luksemburgu. Posle njega, sve se odvijalo kao da su posredi ruske drvene babuške. Taj prvi Italijan rođen u Luksemburgu vratio se u Italiju, posedeo nakratko, pa se opet vratio u Luksemburg. Njegova deca su činila isto. I deca njihove deca isto tako. Svako je osetio potrebu da se vrati na polaznu tačku.„Svuda i na svakom mestu“ u romanu Žana Portanta izranja Mobi Dik, Pinokiov kit, Jonin levijatan ili gospođa Hareja, ženka kita ulovljena 1953. godine u blizini istoimenog norveškog ostrva. San ili java, pravi kit ili književni ulov, majčin nomadizam i lingvističke izmišljotine, tatine nasuprot dedinih dogodovština u Drugom svetskom ratu, javljaju se u setnoj i komičnoj priči i sećanjima malog Klaudija, po italijanski, to jest Kloda, po luksemburški, sina italijanskih doseljenika u gradiću Diferdanžu. Iz Diferdanža putujemo u San Demetrio, italijanski prizori smenjuju luksemburške kulise dok pratimo odrastanje Kloda Nardelija, svojevrsne mešavine dečaka iz naše književnosti: Andreasa Sama koji miriše kruške iz Kišovih Ranih jada i malog pripovedača iz Uloge moje porodice u svetskoj revoluciji Bore Ćosića.Ivana Velimirac, prevodilac
- Koji je žanr knjige „GOSPOĐA HAREJA ILI SEĆANJE NA KITA“?
- Beletristika
- Koji je izdavač knjige „GOSPOĐA HAREJA ILI SEĆANJE NA KITA“?
- KARPOS
- Koji je broj strana knjige „GOSPOĐA HAREJA ILI SEĆANJE NA KITA“?
- 394
- Koji je povez knjige „GOSPOĐA HAREJA ILI SEĆANJE NA KITA“?
- Broširani povez
- Koji je ISBN kod knjige „GOSPOĐA HAREJA ILI SEĆANJE NA KITA“?
- 978-86-6435-222-2
- Koje je pismo knjige „GOSPOĐA HAREJA ILI SEĆANJE NA KITA“?
- latinica
- Koja je godina izdanja knjige „GOSPOĐA HAREJA ILI SEĆANJE NA KITA“?
- 2024
- Da li je knjiga „GOSPOĐA HAREJA ILI SEĆANJE NA KITA“ trenutno dostupna za kupovinu?
- Da, knjiga je trenutno dostupna.
- Koja je cena knjige „GOSPOĐA HAREJA ILI SEĆANJE NA KITA“?
- Cena knjige je 2.178 rsd
- Koje još knjige postoje u ponudi od autora knjige „GOSPOĐA HAREJA ILI SEĆANJE NA KITA“?
- ALLEN GINSBERG "DRUGA AMERIKA"
Ostavi komentar