Romansirano svedočanstvo o sudbini dece sa Kozare
Posle Austrijanke, potresnog romana o Diani Budisavljević, Zoran Milekić je naslikao portret dece koja su preživela rat odvojena od porodice i u strepnji da više nikada neće videti roditeljski dom.
Kozara, 1941. Dve porodice beže od ustaša, Nemaca, smrti i neizvesnosti. Žene se ne odvajaju od dece dok muškarci traže zaklon i hranu. Nemila su vremena, treba spasti goli život. Svoj i život dece.
Dragoje, Jelena i Mika glavni su junaci ove priče. Prerano odvojeni od roditelja, odvedeni u logore Stara Gradiška i Jastrebarsko, potiskuju strah i gaje nadu da će videti roditelje, braću, sestre, bake i deke čim se za to ukaže prilika. Neki su čekali dve, neki tri godine, neki nisu ni dočekali sreću ponovnog okupljanja.Ovi mali heroji morali su da budu mudri i strpljivi. Istinita priča o njima svedočanstvo je o veličini dečje nade i snage u teškim vremenima. I opomena da se ovakve priče ne zaborave.„Kroz potresnu sagu o deci iz Drugog svetskog rata s Kozare, Milekić nam ispreda roman o neslobodi, univerzalnu priču o zlu i lažima, bežanju od nasilne smrti, logorima i kasnijem pristajanju na uslovnu slobodu – pod drugim imenom i u tuđoj konfesiji – ili pod svojim imenom ali bez vidljive verske i nacionalne određenosti u javnom prostoru dugog vremena bezbožničke idolatrije, koje je usledilo u čitavim decenijama posle stradanja.“– Nebojša Jovanović„I ovaj roman Zorana Milekića o sudbini dece logoraša, koja su zahvaljujući podvigu Diane Budisavljević i njenih saradnika preživela pakao Jasenovca, otima tu tragičnu i obavezujuću činjenicu od zaborava i doprinosi kolektivnom sećanju na zlo koje se obrušilo na jedan narod. Suočen sa istinom koju je spoznao, autor ostavlja neizbrisiv trag o vremenu, i živote svojih junaka urezuje u svest potomaka.“– Tihomir Stanić„Zoran Milekić, čuvar sećanja, još jednom nam otkriva tajne, kopajući po starim, nikada nezaraslim ranama. Ali neke rane i ne treba da zarastu – jer nam pokazuju da smo živi i da nismo zaboravili.Trudio sam se da se ne zaplačem. Stvarno sam se trudio... Nisam uspeo.“– Branislav Janković
- Ko je autor knjige „DECA RATA“?
- Autor knjige „DECA RATA“ je Zoran Milekić
- O čemu govori knjiga „DECA RATA“?
- Knjige „DECA RATA“ govori o: Romansirano svedočanstvo o sudbini dece sa KozarePosle Austrijanke, potresnog romana o Diani Budisavljević, Zoran Milekić je naslikao portret dece koja su preživela rat odvojena od porodice i u strepnji da više nikada neće videti roditeljski dom.Kozara, 1941. Dve porodice beže od ustaša, Nemaca, smrti i neizvesnosti. Žene se ne odvajaju od dece dok muškarci traže zaklon i hranu. Nemila su vremena, treba spasti goli život. Svoj i život dece.Dragoje, Jelena i Mika glavni su junaci ove priče. Prerano odvojeni od roditelja, odvedeni u logore Stara Gradiška i Jastrebarsko, potiskuju strah i gaje nadu da će videti roditelje, braću, sestre, bake i deke čim se za to ukaže prilika. Neki su čekali dve, neki tri godine, neki nisu ni dočekali sreću ponovnog okupljanja.Ovi mali heroji morali su da budu mudri i strpljivi. Istinita priča o njima svedočanstvo je o veličini dečje nade i snage u teškim vremenima. I opomena da se ovakve priče ne zaborave.„Kroz potresnu sagu o deci iz Drugog svetskog rata s Kozare, Milekić nam ispreda roman o neslobodi, univerzalnu priču o zlu i lažima, bežanju od nasilne smrti, logorima i kasnijem pristajanju na uslovnu slobodu – pod drugim imenom i u tuđoj konfesiji – ili pod svojim imenom ali bez vidljive verske i nacionalne određenosti u javnom prostoru dugog vremena bezbožničke idolatrije, koje je usledilo u čitavim decenijama posle stradanja.“– Nebojša Jovanović„I ovaj roman Zorana Milekića o sudbini dece logoraša, koja su zahvaljujući podvigu Diane Budisavljević i njenih saradnika preživela pakao Jasenovca, otima tu tragičnu i obavezujuću činjenicu od zaborava i doprinosi kolektivnom sećanju na zlo koje se obrušilo na jedan narod. Suočen sa istinom koju je spoznao, autor ostavlja neizbrisiv trag o vremenu, i živote svojih junaka urezuje u svest potomaka.“– Tihomir Stanić„Zoran Milekić, čuvar sećanja, još jednom nam otkriva tajne, kopajući po starim, nikada nezaraslim ranama. Ali neke rane i ne treba da zarastu – jer nam pokazuju da smo živi i da nismo zaboravili.Trudio sam se da se ne zaplačem. Stvarno sam se trudio... Nisam uspeo.“– Branislav Janković
- Koji je žanr knjige „DECA RATA“?
- Žanr knjige „DECA RATA“ je Beletristika
- Koji je izdavač knjige „DECA RATA“?
- Izdavač knjige „DECA RATA“ je Laguna
- Koji je broj strana knjige „DECA RATA“?
- Broj strana knjige „DECA RATA“ je 325
- Koji je povez knjige „DECA RATA“?
- Povez knjige „DECA RATA“ je Broširani povez
- Koji je ISBN kod knjige „DECA RATA“?
- ISBN knjige „DECA RATA“ je 978-86-521-4800-4
- Koje je pismo knjige „DECA RATA“?
- Pismo knjige „DECA RATA“ je ćirilica
- Koja je godina izdanja knjige „DECA RATA“?
- Godina izdanja knjige „DECA RATA“ je 2023
- Da li je knjiga „DECA RATA“ trenutno dostupna za kupovinu?
- Ne, knjiga „DECA RATA“ trenutno nije dostupna.
- Koje još knjige postoje u ponudi od autora knjige „DECA RATA“?
- KAD SU VELIKI PISCI BILI DECA, MOCART I LINLI: FIRENTINSKO PRIJATELJSTVO, AUSTRIJANKA
Ostavi komentar