KNJIGE U KOJE SE ZALJUBLJUJEMO: MALE ISTORIJE, Peter Englund

Ako je Velika istorija sazdana od velikih važnih događaja, umanjuje li se time značaj bezbrojnim Malim istorijama bez kojih, verovatno, Velike istorije ne bi ni bilo? Ili je, barem, ne bismo prepoznavali ovakvu kakva je sada...
17.02.2016.
knjige u koje se zaljubljujemo male istorije, peter englund Ako je Velika istorija sazdana od velikih važnih događaja, umanjuje li se time značaj bezbrojnim Malim istorijama bez kojih, verovatno, Velike istorije ne bi ni bilo? Ili je, barem, ne bismo prepoznavali ovakvu kakva je sada...

Malena izreka kaže da naši mali veliki životi počivaju na malim stvarima, pa kako onda ne verovati malim mudrostima? Bi li uopšte Velika istorija postojala da nije istorije siromaštva, istorije nezadovoljstva i drugih istorijskih osećanja? Možda bismo, da smo se držali maloga i svih onih majušnih tananosti koje je iznedrio Čovek, zanavek ostali uskraćeni za sve one velikosti što su, znatno više nego malenkosti, donosile i velika zla, velike patnje i velika razaranja. Pusta i nedokučiva bila bi ta naša Velika istorija da nema Malih istorija tame i svetla, dosade i osame, istorije plača. Da gizdava kočija Velikih događaja nije besomučno hitala putevima istorije, prenebregavajući ljudske želje i htenja, da je makar na tren zastala na raskršćima čovekovih primisli i nadanja, opstajala bi negde skrajnuta, kao rasklimatana bundev-kočija iz bajke o Pepeljugi.

Sam Peter Englund, istoričar i pisac, profesor na Institutu za dramu i član Švedske akademije ovu zbirku svojih eseja naziva bagatelom. Onom koja poput kratke instrumentalne kompozicije istog naziva nalazi svoje mesto i u predmetnoj prozi. Sve pomenute „bagatele“ iz ove vanredne knjige zapravo su naše vezivno tkivo, lepak koji čovečanstvo drži na okupu, koji nam i pored strahotne sile Velike istorije pomaže da se ne posramimo sasvim, a pokatkad, eto, i da se ispunimo ponosom.

Pisac nam smerno, umesto gromoglasnog bata Velike istorije predstavlja tihani hod Male. Pripoveda nam o svetu mašte i nauke, o svetu preplavljenom idejama, zamislima, konstrukcijama, pronalascima i domislima, svetu uskraćenom za velikosti, ali obogaćenom za Sitnice. Sitnice koje nas podsećaju da se nekad jelo bez dubokog tanjira i salvete, da su čokolada, ve-ce papir i kišobran bili ulaznice za Evropu, na vreme pre pronalaska minutne kazaljke koje dotad nije vredelo ni cvonjka. Sitnice u kojoj je stvarnost rezana na finije šnite vremenske torte umešene od: Istorije izloga, četkice za zube i naočara, Istorije spajalice, hamburgera, vibratora i šrafcigera, Istorije smrada i prljavštine, straha, siromaštva, tišine...

...Sitnice koje ne okreću svet naglavce (kako je saksija nastala kao spoj divljine i pitomine?), ali koje govore da i iza najjednostavnijeg izuma stoje himalajske visine čovekovih želja i ostvarenja. Uživajte u njima!

Violeta Ivković
Podelite: